Umjesto debata o ključnim pitanjima za građane - ekonomiji, zdravstvu, obrazovanju, domaći političari sve češće se bave međusobnim uvredama, medijskim perfomansima i izjavama, koje sve više liče na showbiznis nego politiku. Na press konferencije umjesto rješenja donose se bageri i mišolovke.
Skupštine su se kadile. U njima su kat-kad sijevale i pesnice. Pa ako ne u sali, uslijede pozivi na hodnik. Poznata je i NSRS često po sočnom jeziku, prijetnjama i uvredama.
“Lijepo kažem, momak, a ne narodni poslanik, nemooj da galamiš i da se obadaš, sad ću te izbaciti napolje”, rekla je SNSD-ova Nataša Radulović 2022. godine, tokom privremenog predsjedavanja Narodnom skupštinom RS.
U javnosti se pamti i komunikacija predsjednika RS Milorada Dodika i njegovih stranačkih kolega sa ministrom spoljnih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Nakon što je Konaković poručio da će bagerom pomesti kadrove SNSD-a - uslijedila je saga.
“Ja koliko znam, on nema bager u BiH, možda će ga dovesti iz Dubaija”, poručio je Dodik tada.
“Evo mu bagera neka se igra povazdan, ovuda po Sarajevu da se voza”, kazao je i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
S druge strane, u Banjaluci, gradonačelnik Draško Stanivuković i direktor UKC-a RS već mjesecima vode medijsko-politički duel vrijedan rijaliti formata.
“Šefe, doktore Đajiću, direktore, koji prašak koristiš za veš, izgleda da si pobrkao neke praškove, mi znamo da ima više verzija bijelog praška, izgleda da je on uzeo baš pogrešan”, rekao je Stanivuković obraćajući se Đajiću.
Direktor UKC-a i narodni poslanik nije mu ostao dužan.
“Stavljaš botoks, toplese, on inače ima neke pokrete, zvali ga uvijek barbika, tako te neke žentsvene, i on baca onako kao žensko, kao djevojčica”, rekao je Đajić.
Komunkacija koja je sve samo ne parlamentarna, nerijetko prelazi granice bontona, ali je zato viralna na društvenim mrežama. U medijskim nastupima, političari sve češće liče na influensere. Instagram i TikTok postali su njihovo glavno oružje. Pa tako oni, koji su u tome vodeći, priznaju da im to donosi popularnost, od koje ne bježe.
“Ja sam uvijek u životu volio da budem u centru pažnje, ja sam se i kao dijete isticao, i ja to ne krijem”, kazao je Ramo Isak, federalni ministar policije.
Glavni razlog odabira takve vrste komunikacije je rejting, kaže Marija Milić, savjetnik za komunikaciju, za kojim žude.
“To jeste showbiznis, to postaje viralno, to postaje zanimljivo, to se komentariše, jer je to mnogo lakše komentarisati. Na kraju krajeva, oni sami isijecaju dijelove rasprava i time se hvale i dolaze do velikog broja ljudi, imaju veliki broj pregleda. Donose li im takve stvari pa i na ivici uvredljibog benefite? Naravno da ne donose”, izjavila je Marija Milić, savjetnik za komunikaciju i medije.
"Pop politika" trend je koji je zastupljen u svijetu, kaže komunikolog Mladen Bubonjić. No, u BiH je posebno izražena.
“Zbog stanja u kojem se nalazimo i zbog političke nezrelosti i uopšte nedoraslosti normalne komunikacije, uviđajne konunikacije. Politika je odavno zašla u sferu estrade u smislu javne komunikacije. Ne samo da je problematičan način što se od svega pravi spektakl i teatar, već je problem što sve manje ima asertivne komunikacije, to možemo da vidimo po uvredama koje upućuju jedni drugima”, smatra Mladen Bubonjić, komunikolog.
Pa tako umjesto državnika, imamo perfomere. Umjesto reformi, rekvizite - poput bagera i mišolovki. Suština niza problema u BiH pada u drugi plan, a sankcije za izgovorene riječi izostanu.
Građanima ostaje da lapsusi političara, koji su takođe nerijetka pojava, ne postanu stvarnost.