Kako funkcionira Parlamentarna skupština BiH u vrijeme koje je ocijenjeno kao najveća politička kriza od kraja rata do danas? Dokle je stiglo sačinjavanje podzakonskih akata kako bi izmjene zakona o PDV-u postale operativne? To su, između ostalog, pitanja za poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sašu Magazinovića.
Euronews BiH: Kako biste ocijenili rad Predstavničkog doma PSBiH u vrijeme najveće političke krize?
Magazinović: Predstavnički dom radi u skladu sa svojim zakonima. Ono što je problematično jeste da, ako pogledate narednu sjednicu i njen dnevni red, vidjet ćete da su to uglavnom zakoni koje predlažemo mi, zastupnici. Malo toga dolazi od Vijeća ministara.
Euronews BiH: Da li postoji stabilna većina u Predstavničkom domu?
Magazinović: Većina se može vidjeti kod zakona. Dakle, jedno je šta je percepcija javnosti o tome, šta političari govore o tome, ali kada dođu zakoni, onda vidite da postoje ljudi koji su spremni ujediniti se, pa čak i ostaviti sa strane neke svoje razlike kako bi usvojili progresivne zakonske akte. Tako da, ta vrsta većine postoji. Možemo je nazvati ad hoc većinom. Ako me pitate da li postoji ona nova parlamentarna većina oličena kroz odgovarajući broj potpisa – na to se još uvijek čeka. Čeka se da HDZ odustane od statusa quo i opredijeli se za usvajanje evropskih zakona, umjesto da se bori za, hajde da kažem, fotelju Nikole Špirića. Jer to je simbol čitavog slučaja koji se dešava u Domu naroda. Kada govorimo o Domu naroda, inicijative koje prođu kroz Predstavnički dom osuđene su na čekanje zbog vrsta blokada koje postoje u Domu naroda.
Euronews BiH: Šta vi smatrate da je izlaz iz ove situacije?
Magazinović: Izlaz je da Dom naroda počne raditi svoj posao u skladu sa poslovnikom. Imamo započete sjednice Doma naroda i te sjednice se trebaju završiti. Očigledno je da dolazimo u situaciju, i to čak i oni kojima to do sada nije bilo jasno, sada shvataju da se u ovom trenutku bira između usvajanja zakona na evropskom putu Bosne i Hercegovine i činjenice da Nikola Špirić ostane u svojoj fotelji. Dakle, ne govorim o tome da li će on ostati u parlamentu ili ne, nego da li će sjediti na poziciji gdje sada sjedi. I to je izbor koji svi trebaju napraviti.
Euronews BiH: Pominjan je i OHR kada govorimo o ovoj situaciji. Mislite li da će se visoki predstavnik, Christian Schmidt, konkretno umiješati?
Magazinović: Ja sam jedan od onih ljudi koji nerado govore na tu temu. Mislim da svi imamo svoj posao. Ako će se nešto desiti, to je posao visokog predstavnika da to uradi i da objasni. Nije moj posao da nagađam, nego da radim svoj posao. Moj posao je da predlažem zakone i na to sam skoncentrisan.
Euroews BiH: Iako ne volite razgovarati o OHR-u, kako gledate na ulogu OHR-a u cijeloj ovoj političkoj krizi, ali i na ulogu međunarodne zajednice?
Magazinović: Nije problem razgovarati o OHR-u. Samo imam problem da nagađam šta su njihove mogućnosti, jer biste me pitali na osnovu čega nagađam, a to bi bila samo moja pretpostavka, a ne volim biti taj. Uloga OHR-a, kao i sama Kancelarija visokog predstavnika, postoji upravo za situacije kada domaći akteri ili sistem u kojem oni funkcionišu ne mogu da poluče rezultat. Kada neko, recimo, zloupotrebljava institucije – jer ovo što se sada dešava je za mene politički terorizam. Sasvim je svejedno da li ste postavili fizičke prepreke, prepriječili put nekome da uđe u parlament, ili mu na drugi način ne dozvoljavali da parlament radi – to se dešava kako bi se neko spasio i sjedio u stolici lijevo, a ne u stolici desno. To je potpuno besmisleno i smatram da je riječ o ozbiljnoj zloupotrebi. Ukoliko visoki predstavnik smatra da treba reagovati, on ima pravo da to uradi.
Euronews BiH: Christian Schmidt je rekao da želi biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Prvenstveno, da li BiH može funkcionisati bez visokog predstavnika i da li vi očekujete gašenje OHR-a?
Magazinović: Ja pozdravljam tu njegovu izjavu i jedan sam od onih koji priželjkuju dan kada će ova država funkcionisati bez OHR-a. Mislim da se to pitanje komentariše previše površno jer postoje razlozi, odnosno uslovi, koji trebaju biti ispunjeni da bi OHR bio ugašen. Tu njegovu želju prepoznajem kao poziv da se ti uslovi ispune. Jedan od tih uslova je i politička stabilnost. Ovo što imamo danas ne možemo time nazvati, ali dijelim vjerovanje i želju, kao i visoki predstavnik, da će politička klima postati takva da OHR više neće biti potreban. Smatram to vrlo dobrom namjerom s njegove strane kada kaže da bi želio biti zadnji visoki predstavnik, jer to znači da bi zemlja bila u mnogo boljoj situaciji. To je preduslov da on bude posljednji visoki predstavnik.
Euronews BiH: Vijeće za implementaciju mira pozvalo je dvije trojke – iz Federacije, Republike Srpske i HDZ BiH – na sastanak. Da li to može uticati na promjenu vlasti na nivou BiH i kakav ishod sastanka očekujete?
Magazinović: Možda bi bilo dobro sačekati kraj sastanka i od samih aktera dobiti izjave o tome šta je tačno bilo, da ne prejudiciramo. U svakom slučaju, smatram sebe čovjekom dijaloga i podržavam dijalog aktera koji imaju kapacitet, koji trebaju sjediti za stolom, koji se nisu ogriješili o zakon, koji možda različito vide neke stvari, ali su nesporni politički akteri.
Euronews BiH: Da li je moguć ulazak opozicije iz Republike Srpske u Vijeće ministara ili je to gotova priča zbog stavova HDZ-a i SNSD-a?
Magazinović: Ja mislim da je moguće, pa čak i neophodno, ako želimo nastaviti evropski put. Upravo je opozicija iz Republike Srpske bila ta koja je omogućila usvajanje nekoliko zakona vezanih za evropski put. Podsjećam da su oni glasali za te zakone, a SNSD nije. Da oni nisu glasali, ti zakoni ne bi bili usvojeni, čime su pokazali svoje evropsko opredjeljenje. Zbog toga smatram da je korisno da se ova priča završi i da, opet ponavljam, između evropskog puta i usvajanja zakona i fotelje Nikole Špirića, biram ovu prvu opciju.
Cijeli intervju pogledajte u video snimku.