"Razgovarali smo o ekonomskoj perspektivi BiH, uključujući i nedavne prognoze rasta koje su revidirane naniže. Što duže traje trenutna ustavna i politička kriza, to će utjecaj na ekonomiju biti dublji", istakao je.

Dodao je da je bilo razgovora i o prilikama koje BiH može imati od pristupanja Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

"Pristupanje SEPA-i učinit će bankovne transfere jednostavnijim, bržim i jeftinijim – što će koristiti i preduzećima i građanima. Centralna banka BiH koordinira proces aplikacije i pokušava ubrzati neophodne zakonodavne promjene koje se moraju usvojiti na entitetskom nivou. Uz odgovarajuću političku posvećenost, Bosna i Hercegovina bi mogla podnijeti zahtjev za pristupanje SEPA-i početkom 2026. godine. Ovo je prilika koja se ne bi smjela propustiti. EU će nastaviti pružati potrebnu tehničku pomoć", naveo je Soreca.

Dodao je da su razmijenili mišljenja i o utjecaju trenutnih i budućih arbitražnih postupaka na ekonomiju BiH, kao i na Centralnu banku.

"Naglasili smo važnost nezavisnosti Centralne banke BiH, integriteta njenog valutnog odbora, kao i njene uloge u očuvanju finansijske stabilnosti", zaključio je Soreca u objavi.