ADVERTISEMENT

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće sutra redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini. O situaciji u zemlji svjetske zvaničnike informisaće visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i predsjedavajuća Predsjedništva Željka Cvijanović.

Najavljeno je i da će na sjednici biti razmatrana i budućnost EUFOR-ove misije "Altea", čiji mandat ističe 1. novembra.

Pred Savjetom bezbjednosti dva izvještaja. U izvještaju visokog predstavnika, između ostalog, navode se pojačane napetosti i vanredna kriza u BiH nakon presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku.

“Nakon presude, vlasti Republike Srpske su odgovorile s napadima na ustavni poredak BiH, usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuje rad pravosuđa i organa za provođenje zakona na državnom nivou na teritoriji RS. Ove radnje imaju za cilj stvaranje paralelnog i sukobljenog sistema između državnih i entitetskih institucija”, saopšteno je iz OHR-a.

U izvještaju Vlade, ističe se želja za napretkom BiH ka članstvu u EU, ali uz insistiranje na poštovanju dejtonske strukture.

“Podrška Dejtonu takođe znači da Republika Srpska odbacuje mogućnost da BiH upravlja neizabrani stranac bez ikakve odgovornosti, što predstavlja očigledno kršenje jasnih odredbi Dejtonskog sporazuma, demokratskog ustavnog poretka BiH i suvereniteta zemlje”, navodi se u izvještaju Vlade RS.

U RS očekuju izbalansiran pristup izvještajima.

“Biće vrlo zanimljivo da li će se prihvatiti pojavljivanje i Christianu Schmidtu dati status visokog predstavnika na toj sjednici. Mislimo da je dobra stvar da je Ruska Federacija već dva puta tražila hitnu sjednicu Savjeta bezbjednosti da se postave određena pitanja vezana za tešku političku situaciju i krizu koja je nastala nakon presuda Miloradu Dodiku”, smatra Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS.

Osim o vlastima Republike Srpske, prema pisanju medija, u Schmidtovom izvještaju se našao i Mostar i pitanje marginalizacije Bošnjaka.

“Ja ne znam šta je Schmidtovo izvješće, mogu komunicirati sa javnošću kao i vi, neke dijelove koji su dostupni javnosti. Ako išta radimo korektno, radimo da prostori gdje predstavnici Hrvata mogu donositi odluke ili imaju obavezu donositi odluke i u ime predstavnika svakog drugog žitelja na tom prostoru, da vodimo računa da se niko ne marginilizira, bogotovo Bošnjaci u Mostaru”, izjavio je Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.

Rasprava o BiH je redovna, polugodišnja. Kakvi su efekti?

“Po meni je najveća vrijednost, značaj tih situacija prosto da svako pokaže svoje pravo lice. Mi znamo da je Predsjedništvo BiH zaduženo za provođenje vanjske politike. Znamo da su od 2003. godine strateški ciljevi, prioriteti BiH, ulazak u Evropsku uniju i NATO. Sve što nije u skladu sa tim principima i prioritetima, zapravo ne odražava ono što je istinsko predstavljanje BiH”, navodi Lejla Ramić Mesihović, profesor međunarodnih odnosa.

Osim Schmidta i Cvijanović, očekuje se da će se na sjednici obratiti i predstavnici Srbije, Hrvatske i Grčke.