ADVERTISEMENT

Portal 035 nezvanično saznaje da je ubijen Zoran Grgić, saborski poslanik iz redova HDZ-a s početka 2000-ih. Bio je i član Savjeta za građanski nadzor bezbejdnosno-obavještajnih službi Hrvatskog sabora, a obavljao je i niz lokalnih političkih funkcija.

Prema informacijama portala SBonline, osumnjičeni je mladić star oko 30 godina.

Nezvanično se spominje da su Grgić i počinilac bili u lošim odnosima, ali okolnosti i motivi zločina tek će se utvrditi tokom policijske istrage, navodi portal 035.

Zoran Grgić (Izvor: Screenshot/YouTube)

Navodno je u Grgića ispalio više hitaca. Događaju je, kako se navodi, prethodilo cjelodnevno druženje kod njegovog oca.

Portal Plus prenosi da je osumnjičeni već poznat policiji. Mještani kažu da su se on i Grgić tokom dana družili na izletištu Ljeskove vode, a zatim ga je sačekao i ubio na putu. Nakon zločina je pobjegao, a za njim traga interventna policija. Saobraćaj prema Ljeskovim vodama i Vrhovini je blokiran.

Ko je Zoran Grgić?

Zoran Grgić, rođen je u Slavonskom Brodu gdje je završio osnovnu i srednju školu te tamo, ali i u Zagrebu studirao.

Kako je svojevremeno tvrdio, zbog njegovih političkih stavova maltretirala ga je tadašnja Služba državne bezbjednosti te je jedno vrijeme proveo u zatvorima u Banjaluci i Požegi.

Razlog je, tvrdio je, bio verbalni delikt.

"Famozni član 133. KZJ - verbalni delikt. Ko rječju, mišlju ili djelom vrijeđa SFRJ, revolucionarnu ulogu KP i tako dalje... Krimen je bilo zagovaranje višestranačja, prava Hrvata na vlastitu državu i pozivanje na opštu povelju o ljudskim pravima…", ispričao je.

Tužio Zorana Milanovića

Zoran Grgić je 2015. godine u centar pažnje dospio kada je podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika Vlade Hrvatske Zorana Milanovića, ministra unutrašnjih poslova Ranka Ostojića, ministra branitelja Predraga Matića i direktora policije Vlade Dominića, pisao je tada "Jutarnji".

Županijskom Državnom tužilaštvu u Zagrebu Grgić je na dvadesetak stranica napisao da navedene zvaničnike optužuje za krivična djela teške tjelesne povrede, nepružanja pomoći i napuštanje nemoćne osobe, povrede ravnopravnosti građana, povrede slobode izražavanja misli, povrede prava na okupljanje i javni protest, povrede slobode vjere, protivpravno oduzimanje slobode, prisile, prijetnje, narušavanje nepovredivosti doma i poslovnog prostora, protivzakonite pretrage, klevete, dovođenje u opasnost života i imovine opšteopasnom radnjom ili sredstvom, zloupotrebe položaja i ovlaštenja, zatim za mučenje i drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, neprijavljivanje pripremanja i počinjenja krivičnog djela, zločinačko udruživanje, veleizdaju i povredu ugleda Republike Hrvatske.

Biografija

Prema njegovoj biografiji objavljenoj na stranici Sabora, po izlasku iz zatvora nastavio je studije mašinstva.

Od 1995. do 2007. živio je i radio na Malom Lošinju, i, prema njegovim tvrdnjama pisao za "Večernji list", "Fokus" i "Hrvatsko Slovo"" o temama iz geopolitike i privrede. Ipak, sada, nakon njegovog ubistva, "Večernji" pak piše samo da je povremeno za njih komentarisao "bezbjednosne situacije".

U tri mandata je imenovan za člana Vijeća za građansku kontrolu bezbjednosno-obavještajnih agencija na prijedlog HDPZ-a (Hrvatskog Društva Političkih zatvorenika).

"2005. Bio sam član Organizacionog odbora konferencije 'Sistem Bilding apoč tu kombating terorism', održane u Hrvatskom saboru pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbjednost te tom prilikom autor zapaženog stručnog članka: 'Geoplitikal end geostratedžik aspekts of posibl terorist ataks egenst Ripablic of Kroejša", tvrdio je u svojoj biografiji objavljenoj na sajtu Hrvatskog sabora.

Dalje je navodio da je do 2016. objavio više stručnih i naučnih radova iz područja bezbjednosti, geopolitike i privrede.

Bio je oženjen i otac dvoje djece.