ADVERTISEMENT

Preko 20 godina nije okončan proces uništavanja viškova naoružanja u BIH. Ministarstvo odbrane preuzelo je obavezu pri formiranju 2005. 30 hiljada tona municije i 100.000 komada vatrenog oružja trebalo je donirati, prodati ili istopiti, uništiti. Višak se i danas, 31 godinu od rata broji u tonama.

"Trenutno imamo 39.333 komada viškova naoružanja i imamo 5.662 tone raznih vrsta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava. U narednom periodu, sukladno sporazumu koji je potpisan u Doboju o prodaji viška naoružanja, nastaviće se prodavati naoružanje koje nije potrebno Oružanim snagama", naveo je zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić.

Viškovi se skladište u 63 lokacije širom BiH. Sve je pod budnim okom međunarodnih organizacija.

"Uključeni smo kao partneri sa Ministarstvom odbrane i Oružanim snagama BiH. To sada uključuje i poboljšanje infrastrukture u Visokom i u Derventi. Na taj način, radi se sanacija ovih lokacija kako bi se osiguralo sigurno skladištenje oružja, lakog i malog oružja, ali i nekih težih mašina", poručio je rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH Renaud Meyer.

Vojni stručnjaci stava da se rješavanje viška naoružanja u BiH odužilo, između ostalog, zbog sudskih i administrativnih procesa, ali i zbog nedovoljno stručnog kadra, posebno zbog dijela oružja koje se treba uništiti.

"Vi morate imati stručne ljude koji će rukovati tom municijom. Morate odrediti stepen opasnosti municije ili oružja. Oružje se obično uništava razaranjem ključnih segmenata, a municija mora ili da se delaborira, rastavi na dijelove, pa onda da se mora prodavati ili uništavati gorivo, što je jako kompleksno", pojašnjava vojni stručnjak Berko Zečević. 

Proces potpunog rješavanja zaliha zaostalog naoružanja u BiH mogao bi da traje godinama - najboljem slučaju oko tri, i to ukoliko se formira stručni tim koji bi radio na tom procesu – poručuju stručnjaci.