Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković učestvovali su na Congressional Passover Sederu održanom na Capitol Hillu u Washingtonu, posvećenom promociji Sarajevske hagade.
ADVERTISEMENT
Događaju su prisustvovali brojni članovi američke administracije, Kongresa i Senata, predstavnici diplomatskog kora, kao i vjerski lideri iz Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine.
Kroz program su bile naglašene univerzalne vrijednosti međureligijske solidarnosti, hrabrosti i saradnje među zajednicama, zaštite kulturne baštine u vremenima sukoba, te zajedničke odgovornosti u suprotstavljanju svim oblicima progona i diskriminacije.
Sarajevska hagada, kao jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine, nosi snažnu poruku o solidarnosti i humanosti. Njena historija svjedoči o tome kako su u najtežim vremenima pojedinci i zajednice štitili vrijednosti koje nadilaze vjerske i nacionalne podjele, pokazujući da su očuvanje kulturne baštine i zaštita ljudskog dostojanstva neraskidivo povezani.
Bećirović: Različitost je naše bogatstvo, saradnja je naš izbor
Tom prilikom Bećirović je istakao da je Bosna i Hercegovina država gdje se susreću različite kulture i religije.
"Naša država je uvijek bila most. U glavnom gradu Sarajevu, na malom prostoru nalaze se džamije, crkve i sinagoge. Za nas je to bogatstvo. Manipulacija religijskim narativima, poticanje antisemitizma i islamofobije suprotni su biću Bosne i Hercegovine", rekao je Bećirović.
Dalje je dodao da "neki zlonamjerni političari i lobisti pokušavaju da plasiraju lažnu tezu o „sukobu civilizacija“ u Bosni i Hercegovini".
"To je notorna neistina. Različitost je naše bogatstvo. Saradnja je naš izbor", istakao je Bećirović.
Sarajevska hagada je preživjela inkviziciju, dodao je, Bećirović, pa nastavio:
"Preživjela je nacizam. Hagada je preživjela Drugi svjetski rat, kada su je bosanski muslimani, rizikujući vlastite živote, sačuvali od nacista. Preživjela je velikosrpsku opsadu Sarajeva 1990-ih godina, kada su je spasili hrabri radnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, dok je grad bio pod granatama".
U svom govoru istakao je da se "30 godina nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu i počinjenog genocida nad Bošnjacima, ponovo suočavamo sa zločinačkom propagandom".
"Poseban cilj brutalne propagande 1990-ih godina bio je da se Bošnjaci demoniziraju i kompromitiraju u očima Sjedinjenih Američkih Država i Zapada. Ne zaboravimo, upravo je zastrašujuća politička i medijska kampanja bila uvod u jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata - genocid nad Bošnjacima. Ovaj opasni cilj diskreditiranja Bošnjaka ponovo je aktiviran. Nažalost, ponovo smo svjedoci monstruozne propagande protiv Bosne i Hercegovine - države koja je pouzdan dio Globalne antiterorističke koalicije", rekao je u svom govori Denis Bećirocić.
Dalje je naglasio da "BiH ima milenijsku prošlost i sigurnu budućnost".
"Mi budućnost vidimo u evroatlantskoj porodici država. Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO je ulaganje u kolektivnu sigurnost, a ne samo naš nacionalni interes. Stabilna Bosna i Hercegovina i jugoistok Evrope znače sigurniji evroatlantski svijet. Bosna i Hercegovina ostaje trajni dokaz da je američko liderstvo važno za cijeli svijet. Mi ostajemo odgovorni i pouzdani partner SAD-a i EU", zaključio je u govoru predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Konaković: Poziv na zajedničko djelovanje
U svom obraćanju, Konaković je istakao da historija Sarajeva svjedoči o duboko ukorijenjenoj tradiciji međureligijske solidarnosti, hrabrosti i međusobnog poštovanja.
"Govoreći iz iskustva naroda koji je preživio genocid i opsadu, Konaković je naglasio da Bosna i Hercegovina svoju snagu pronalazi u solidarnosti i hrabrosti, a ne u mržnji. Podsjetio je na Sarajevski Purim iz 1819. godine, kada su muslimanski građani stali u odbranu svojih jevrejskih sugrađana, te na herojski čin Derviša Korkuta, bibliotekara koji je tokom Holokausta sakrio Sarajevsku hagadu u džamiji među Kur’anima. Dodao je da Hagada nije preživjela samo Holokaust, već i opsadu Sarajeva, najdužu opsadu jednog grada u modernoj historiji, te da njena trajnost simbolizira snagu zajednica koje su je čuvale više od pet stoljeća", saopšteno je iz Ministarstva.
„Priča o Sarajevskoj hagadi nosi moralnu pouku: odbrana života i naslijeđa drugog naroda nije čin milosrđa - to je čin pravde“ rekao je Konaković.
"U svjetlu savremenih globalnih izazova, porasta antisemitizma, islamofobije i drugih oblika diskriminacije, ministar Konaković je naglasio da priča o Sarajevskoj hagadi predstavlja univerzalni poziv na zajedničko djelovanje i odbranu temeljnih ljudskih vrijednosti", navode iz MVP.
