ADVERTISEMENT

Šoljicu omiljenog crnog napitka, građani se plaćati za oko 0,50 KM više.

Cijena zrna arabike premašila je 3,44 dolara po funti, skočivši za više od 80 odsto ove godine, čime je oboren rekord koji je postavljen još 1977. godine. Osim arabike, poskupjela je i robusta.

Kretanje cijena kafe (Izvor: Screenshot/Businessinsider)

Ogromne zalihe zrna kafe u Brazilu i Vijetnamu, kao najvećim proizvođačima, smanjuju se, te bi se do kraja godine mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu, što će još više uticati na rastuće globalne cijene kafe.

Kafa (Izvor: Pixabay)

Inače, ukupna proizvodnja kafe u svijetu podijeljena je na 70 odsto arabike i 30 odsto robuste

Predsjednik Udruženja "Glas ugostitelja Gradiška" i predstavnik "Horeca RS" za Potkrozarje Vladan Šurlan, za Euronews BiH kaže da su ugostotelji prinuđeni da koriguju cijene iz svoje ponude.

"Prateći najave Sindikata o promjeni minimalca, kao i sve ostale promjene na tržištu koje se usklađuje sa inflacijom koja je još vidna, ugostitelji su prinuđeni da koriguju cijene iz svoje ponude. Nekako kafa, kao najprodavanij artikl upada u oči i stalna je tema kada dođe do usklađivanja i koristi se u negativnom kontekstu prema ugostiteljima izazivajući revolt kod potrošača i stvarajući lošu sliku o ugostiteljima, a zapravo treba krenuti od države koja je poskupila struju kao osnovicu za rad i sve ostale režijske troškove. Cijena sirovine takođe je poskupila, mi kao posljednji u lancu poskupljenja nekako najviše privučemo pažnju i budemo izloženi da se sva negativna reakcija građana na sveukupna poskupljenja obruši na nas, neopravdano. Čak smo mi ti koji smo predlagali još prije dvije godine da minimalac se poveća i da drŽava zadrži doprinose u visini tadašnjeg minimalca od 450 KM, a da neto plata bude 1.500 KM", kaže Šurlan.

Vladan Šurlan "Horeca RS" (Izvor: Ustupljena fotografija)

On dodaje da ugostitelji čine sve, kako bi spriječili odlazak njihovih radnika u susjedne države.

"Ovako država na perfidan način, pod izgovorom da se bore za bolje uslove rada, preko Sindikata potura novo podizanje cijene doprinosa što je konačni cilj. Mi se oduvijek borimo za bolje uslove naših radnika kako bismo spriječili njihov odlazak u susjedne države zato smo i prinuđeni na usklađivanje cijene naših proizvoda sa cijenama koje su trenutno na tržištu", naveo je Šurlan.

Šta kažu ugostitelji?

Iz ugostiteljskih objekata, poruka je jasna, zbog svjetskog tržišta, primorani su da povećaju cijenu šoljice "magičnog crnog napitka".

Kafa (Izvor: Pixabay)

"Kod nas je do sada cijena kafe iznosila 2 KM, a od januara 2025. godine, ona će biti 2,50 KM. Sve je skupo, sve cijene su otišle u nebo", poručuju iz banjalučkog ugostiteljskog objekta "Afrodita".

Kako će se poskupljenje kafe odraziti na građane?

U pojedinim ugostiteljskim objektima, kada je u pitanju najveći grad RS, cijena kafe kreće se od 2 KM do 4,50 KM.

Kada je riječ o gradu na Vrbasu, iznos računa diktira i to koju kafu pijete. Tako recimo, ukoliko pijete kratku kafu bez mlijeka, ona iznosi 0,50 KM manje u odnosu na to ako naručite produženu kafu sa mlijekom.

Kafa (Izvor: Pixabay)

Građani koji konzumiraju svakodnevno ovaj napitak kažu da se sa rastom cijena izgubio kvalitet kafe.

"Pijem kafu svakodnevno, nekad i dva puta u toku dana. Ovo je zaista previše. Prešla sam sa kafe iz ugostiteljskih objekata, na onu sa aparata, jeftinija je, a i kvalitet je tu negdje, iako se on izgubio kako su cijene počele da rastu. Od jednog kilograma sada prave nekoliko šoljica više kafe nego što je to preporučeno, pa tako nekad serviraju doslovno ugrijani vodu", kaže Milana Vasiljević.

Za pojedine penzionere u RS, kafa bi uskoro mogla biti strani pojam.

"Do sada sam pila dvije do tri kafe sedmično u ugostiteljskom objektu, a od sada neću ni to. To je bio moj neki jutarnji ritual, moj ćeif, kada odem u trgovinu, pa u povratku do kuće svratim kod komšije da popijem kafu. Sada ću tu moju, pa mogu slobodno da kažem, jedinu jutarnju radost, morati smanjiti na jednom sedmično ili ni toliko", kazala je Dobrislava Dakić, penzioner iz Banjaluke.

Međutim, u gradovima i opštinama koji su po veličini i strukturi stanovništva manji od Banjaluke, neće doći do poskupljenja poput Laktaša, Dervente, Prnjavora, Srpca, te drugih.

Podaci UIO BiH o uvozu kafe

Prema podacima UIO BiH, u 2023. godini, zaključno sa septembrom, uvezli smo 14.806.124 kilograma kafe u vrijednosti od 105.865.076 KM.

Dokaz da je kafa poskuila vidimo i u podatku o uvozu 2021. godine. Naime, tada smo uvezli 22.044.970 kilograma kafe, za šta smo platili 97.135.681 KM.

Prošle godine uvezli smo skoro 2,5 miliona kilograma manje, a platili mnogo više. Konkretno, uvezli smo 19.565.422 kilograma u vrijednosti od 142.092.490 KM.

Takođe, izvozimo znatno manje kafe nego ranije.

- 33.809 kilograma kafe izvezli smo u prvih 9 mjeseci 2023. u vrijednosti od 508.972 KM.

- 97.559,62 kilograma kafe izvezli smo tokom 2022. u vrijednosti od 1.071.334 KM.

- 104.876,48 kilograma kafe izvezli smo tokom 2021. u vrijednosti od 1.119.864 KM.

Podaci UIO BiH odnose se na prženu ili neprženu kafu, s kofeinom ili bez, kafine ljuske i opne, zamjene kafe koje sadrže kafu u bilo kojem omjeru.