ADVERTISEMENT

Američke carine od 30 posto na uvoz robe iz više zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, stupile su na snagu 7. avgusta, čime je pogođeno skoro 70 država širom svijeta.

Među njima su Evropska unija, Japan i drugi važni trgovinski partneri SAD-a, a stope iznose između deset i 50 posto.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je “došao veliki dan za Ameriku“.

Posljedice će osjetiti i bh. privredni sektor te kompanije koje su imale plasman proizvoda na američko tržište, navode iz Udruženja poslodavaca Kantona Sarajevo.

“Biće pogođena namjenska, metalna i drvna industrija koja je počela izvoziti i osvarivati rezultate na američkom tržištu. Svakako da su carine od 30 posto izuzetno visoke, što će dovesti da toga da bh. proizvodi ne budu konkurentni na američkom tržištu, jer će doći do značajnijeg povećanja cijena”, izjavio je FENA-i direktor Udruženja Suad Ećo.

Očekuje da će se u narednom periodu bh. kompanije, koje su djelovale na američkom tržištu, suočiti s mnogo izazova te da će morati korigovati cijene kako bi se, kako je pojasnio, klijentima isplatilo imati proizvode iz BiH.

“Zakazale su i bh. institucije koje su na vrijeme trebale pregovarati te pokušati ublažiti ili smanjiti visinu carina. Mislim da BiH ima najveću stopu carina u Evropi i mislim da to neće moći podnijeti, iako trgovinska razmjena s Amerikom nije veća od 1 posto”, dodao je.

Carine će najviše pogoditi namjensku industriju, ali i metalsku, elektrohemijsku, drvnu i prehrambenu industrija, smatraju bh. privrednici.

Iz kompanije AS Holding kazali su da, iako je konačna carinska stopa nešto niža od ranije najavljivanih 35 posto, ovakva mjera će otežati plasman bh. proizvoda na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta i umanjiti njihovu konkurentnost u poređenju s proizvođačima iz zemalja koje uživaju povoljnije trgovinske sporazume.

“Vjerujemo da bi dodatna komunikacija i ekonomski dijalog mogli doprinijeti boljem razumijevanju specifičnosti tržišta BiH, kako bi se pronašla rješenja koja neće usporiti dosadašnje pozitivne trgovinske tokove”, saopšteno je iz AS Holdinga.

Iako je konačna carinska stopa nešto niža od ranije najavljivanih 35 posto za Bosnu i Hercegovinu, ovakva mjera će otežati plasman bh. proizvoda na jednom od najvažnijih svjetskih tržišta i umanjiti njihovu konkurentnost u poređenju s proizvođačima iz zemalja koje uživaju povoljnije trgovinske sporazume.

Osim prehrambene, namjenske i drvne industrije, iz Privredne komore Federacije BiH očekuju i odraz američkih carina na automobilsku industriju.

“Dosta naših kompanija radi za evropske dobavljače i s jedne strane su indirektno pogođeni. S druge, možemo očekivati sveukupni udarac na privredu ovih prostora. Izvoz iz sektora drvne industrije također može osjetiti veliki udarac. Moguće je da će proizvodnja biti prebačena na drugi continent s kojeg će biti lakše izvoziti. Evropski dobavljači će, generalno, imati problem s obzirom na povećanje carina, tako da se očekuje I smanjenje izvoza na američko tržište”, rekao je za FENA-u direktor sektora energetike Privredne komore FBiH Armin Hodžić.

Iz ove institucije se nadaju da kapacitivno i brojčano, BiH neće doživjeti veliki privredni pad.

“Treba procijeniti da li će se izvoz možda okrenuti prema Africi, Britaniji ili dalekom istoku. Mislim da će cjelokupna situacija postati nova normalna. Pred nama je izazovan period, ali su bh. firme dosta fleksibilne i vjerujem da će se prilagoditi situaciji”, zaključio je Hodžić.

BiH nema veliki obim razmjene sa SAD-om i ona čini oko jedan posto od ukupne razmjene sa svijetom.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, ukupan izvoz u 2024. godini u SAD iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM.

BiH najveći izvoz prema SAD bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

“Očekujemo veći negativan utjecaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. To će prije svega zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. Preduzeća”, naveli su iz STK BiH.

Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Privrednici smatraju da će BiH, kao rezultat carina, imati pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale.

“Postoji opravdana zabrinutost za kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njhovo poslovanje. U ovim uslovima, za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti teret istih”, dodaju iz VTK BiH.

Efekte uvođenja carina od SAD-a teško je izračunati i napraviti projekcije ukupne štete za bh. ekonomiju. Kada je riječ o mjerama za smanjenje negativnih efekata carina neophodno je uključiti sve relevatne aktere iz BiH, te sagledati odgovore koje će najznačajniji trgovinski partneri preduzeti. Trenutno postoji oprijedeljnost EU aktera za recipročnim mjerama, ali ujedno preovladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i prevazilaženja ove situacije.

Odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa carine se primjenjuje i na zemlje na jugoistoku Evrope. Hrvatska i Slovenija, su kao članice Evropske unije opterećene carinama od 15 posto. Srbija ima carine na izvoz robe u SAD u visini od 35 odsto, Sjeverna Makedonija 15, Kosovo* i Crna Gora 10 posto.

*Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost Kosova