Loader
Loader
Pronađite nas

UIO BiH: Sarajevski "GRAS" najveći dužnik za PDV u zemlji, više od 30 miliona

Doniranje organa u BiH: Šta koči razvoj transplantacionog sistema? | Hajde da razgovaramo

    Mirovanje mandata: Nova privilegija političara ili alat za stranačku trgovinu pozicijama?

    Dom naroda PS BiH (Izvor: Euronews BiH)
    Miloš Malović
    Objavljeno

    Za delegate Doma naroda Parlamenta BiH sutra ističe rok za podnošenje zahtjeva CIK-u za stavljanje mandata u mirovanje. Za ostale funkcionere rok je 10. novembar. Ovo je mogućnost koju je uveo bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona BiH u martu 2024. godine.

    ADVERTISEMENT

    Osvojio sam mandat na izborima, ali bih još malo da ostanem u ministarskoj fotelji? I to je sada moguće! Ovaj benefit omogućio je Christian Schmidt domaćim političarima izmjenama Izbornog zakona BiH. Tako svi koji trenutno obavljaju neku funkciju u izvršnoj vlasti, a osvojili su mandat na posljednjim Opštim izborima, mogu taj mandat podnošenjem zahtjeva CIK-u staviti u stanje mirovanja. U tom slučaju, u parlament ulazi sljedeći kandidat sa iste izborne liste.


    "Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva za mirovanje mandata o čemu Centralna izborna komisija donosi odluku. Sva prava i dužnosti u vezi s položajem koji se stavlja u mirovanje obustavljaju se za vrijeme u kojem mandat miruje. Kandidat koji zamjenjuje lice čiji mandat stavljen u mirovanje uživaće prava i dužnosti vezana za položaj tokom perioda u kojem mandat miruje", kaže Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a BiH.


    A šta se dešava kada prestane obavljanje izvršne funkcije? Zakon predviđa mogućnost ponovnog aktiviranja mandata uz jasno definisan rok.


    "Najkasnije u roku od osam dana od prestanka obavljanja izvršne funkcije lice koje je stavilo mandat u mirovanje može podnijeti pisani zahtjev CIK-u o aktiviranju mandata o mirovanju odnosno ponovnom obavljanju svog mandata", dodaje Kalaba.


    Mogućnost stavljanja mandata u mirovanje imaju Borana Krišto, Elmedin Konaković, Srđan Amidžić, Zukan Helez i Selvid Hurtić iz aktuelnog saziva Savjeta ministara, kao i više ministara iz vlada Republike Srpske i Federacije BiH, ali i funkcioneri u izvršnoj vlasti na nižim nivoima. Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak već je zatražio mirovanje osvojenog mandata.


    S druge strane, Alen Šeranić je ipak odlučio da podnese ostavku na mjesto ministra zdravlja Republike Srpske i da političku karijeru nastavi u skupštinskim klupama. Profesor međunarodnih odnosa Adis Maksić kaže da je stavljanje mandata u mirovanje još jedna privilegija za političare.


    "Pa mislim da će gledati samo svoj interes i da će to biti ono gdje je političar bitan a ne država ili bilo kakav princip", smatra Adis Maksić, profesor međunarodnih odnosa.


    Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH kaže da stavljanja mandata u mirovanje otvara mogućnost za dodatni politički uticaj na raspodjelu funkcija.


    "Sada se jačaju pozicije šefova političkih stranka koji će očigledno moći više da određuju ko će zadržati koju poziciju, ko će biti u izvršnoj, ko u zakonodavnoj vlasti. Čak i nakon samog osvajanja mandata, gdje smo imali često nepreuzimanje mandata jer svi zadržavaju neke druge funkcije na kojima su već bili, sada ćemo imati neko dalje ucjenjivanje, trgovinu i slično, a kojima najčešće rukovode šefovi političkih stranka", kaže Damjan Ožegović, TI BiH.


    Schmidtove izmjene zakona propisuju i da se mandat može staviti u mirovanje samo jednom, a mirovanje u pravilu ne može trajati kraće od šest mjeseci. Izuzetak su funkcioneri koji su u prethodnom mandatu obavljali izvršnu funkciju, a odluče je nastaviti. Oni mandat mogu staviti u mirovanje najviše dva puta, a to traje do imenovanja nasljednika ili do ostavke, bez obzira na rok od šest mjeseci.

    Čitajte više o ovoj temi

    Arnautović predlaže uvođenje obaveznog glasanja i biračkih ID kartica u BiH

    CIK potvrdio: Preliminarni rezultati izbora bit će objavljeni u 20 sati

    Arnautović: Izborni sistem iz 1996. godine mora pretrpjeti značajne promjene