Osam godina nakon uklanjanja sa "sive liste", Bosna i Hercegovina vraćena je na ovaj neslavni niz zemalja rizičnih za investiranje, koji sastavlja Operativna grupa za finansijsko djelovanje.
Odlučeno je to danas u Parizu, na zasjedanju ove organizacije koja postavlja međunarodne standarde za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Dok ekonomisti upozoravaju na posljedice "sive liste" po ekonomiju i građane, nadležni političari poručuju da je dobro da BiH nije dospjela na "crnu listu" u društvo sa Iranom i Sjevernom Korejom.
Uvrštavanje na "sivu listu" FATF-a nije samo poruka investitorima, već i praktični problem za kompanije i građane, jer će inostrane banke, ali i drugi pružaoci usluga transfera novca, vršiti dodatne provjere transakcija i klijenata iz Bosne i Hercegovine. To znači, pojašnjavaju ekonomisti, više dokumentacije, više čekanja i više troškova.
"Definitivno će otežati međunarodni platni promet, povećati troškove korištenja međunarodnih izvora finansiranja i s druge strane u dugom roku negativno uticati na domaću ekonomiju, jer ovo stavljanje na sivu listu u stvari podrazumijeva jedan reputacijski rizik, da u stvari institucije nisu dovoljno pouzdane, da nisu efekasne i da u stvari ćemo to osjetiti kroz priliv stranih direktnih investicija, kroz veće troškove poslovanja, a samim tim u stvari ćemo osjetiti i negativne posljedice na konkurentnost naše ekonomije", rekla je Amila Pilav Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Državni ministri za finansije i diplomatiju saglasni su u jednom- ističu da je dobro to što je BiH izbjegla "crnu listu" na kojoj su Iran i Sjeverna Koreja. Za "sivu listu", Konaković odgovornost prebacuje na SNSD, a Amidžić na, kako kaže, "političko Sarajevo".
"Predstavnici SNSD-a nisu se htjeli složiti sa onim što je potpuno normalno i realno, a riječ je o upravljanju oduzetom imovinom na nivou države. Nisu htjeli uopšte da razgovaraju o formiranju agencije koja bi imala samo zadatak da... Evo čak smo bili spremni da razgovaramo o tome da se ta imovina spušta i na entiteta i na opštine, ali mora se sa nivova države spustiti, nisu o tome htjeli razgovarati", kazao je Elmedin Konaković ministar spoljnih poslova BiH.
"Neko pod te uslove želi da provuče određene stvari koje bi podrazumijevale čisti prenos nadležnosti. Mi ne moramo da budemo na sivoj listi ukoliko kolege iz Federacije prihvate realnosti koje su više, hajde da kažemo, tehničke prirode, nego da od toga prave političko pitanje", stava je Srđan Amidžić, ministar finansija BiH.
Od ranije je poznato da je jedan od uslova da se izbjegne "siva lista" bio i uspostavljanje Registra stvarnih vlasnika. Prvo je traženo da to bude jedan - na nivou države, ali se onda krenulo u odvojeno kreiranje. Republika Srpska i Brčko distrikt uspostavili su svoj registar, a Federacije svoj još nije. Nadležni ministar u federalnoj Vladi Vedran Škobić kaže da su na tome radili sa Svjetskom bankom, koja nije isporučila funkcionalan softwer, tj. program za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH.
"Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. Upravo je taj međunarodni projekt, koji nikada nije završen do kraja, glavni razlog nedostatka registra stvarnih vlasnika"
Pred nadležnima u Bosni i Hercegovini ostale su nedovršene obaveze, ali i vremena do otprilike Opštih izbora da ih ispune... Idući sastanak Operativne grupe za finansijsko djelovanje, na kojoj bi se moglo odlučivati o eventualnom uklanjanju BiH sa "sive liste", zakazan je za drugu polovinu oktobra.