Početak turističke sezone donosi veći broj gostiju, ali i ponovo otvara pitanje sive ekonomije u sektoru privatnog smještaja. Koliko države regiona gube zbog toga što pojedini vlasnici apartmana i soba ne prijavljuju goste? Kakve posljedice takva praksa ima na budžete i turističku statistiku?
ADVERTISEMENT
Budžeti u državama Zapadnog Balkana, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, danas su uskraćeni za priliv dijela novca koji ostvaruju izdavaoci privatnog smještaja preko globalnih platformi, Bookinga, Airbnba i ostalih. Crna Gora, prema analizama zasnovanim na podacima o turističkom prometu, godišnje gubi oko 86 miliona eura zbog neregistrovanog privatnog smještaja.
Ovaj problem posebno je izražen u najjužnijoj crnogorskoj opštini Ulcinju.
"Generalno u Ulcinju je to veliki problem i teško je izvodljivo kako da nađemo način da dođemo do tih smještajnih kapaciteta koji nisu registrovani, jer, vjerovali ili ne, preko 60% smještajnih kapaciteta su nelegalni, kaže Armend Mila, direktor Turističke organizacije Ulcinj.
No, ovome bi se moglo stati na kraj kada stupi zakon o PDV-u koji će obuhvatiti i izdavaoce smještaja preko globalnih platformi.
"To će donijeti veću transparentnost i konkurentnost na tržištu registrovanih pružalaca usluga, pomoći fer konkurentnosti i, naravno, prihodima države, jer će se naši fiskalni prihodi značajno osjetiti", pojašnjava Jovan Rabrenović, ekonomski analitičar.
"U Hrvatskoj je to do 60.000 eura. Znači, preko 60.000 eura morate biti PDV obveznik, a ispod toga je paušalni sistem, gdje se obračunava po krevetu 100 do 300 eura, u zavisnosti od zone", precizira Mila.
Turizam budžetu Bosne i Hercegovine donosi značajan priliv novca, a rješavanje pitanja sive ekonomije u značajnoj mjeri povećalo bi prihode, kazala je ministarka ekologije i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder i dodala da su već uputili dopis globalnim platformama za izdavanje smještaja.
"Sve sa ciljem da smanjimo sivu ekonomiju, da obezbijedimo transparentne finansijske tokove u oba entiteta i istovremeno zadovoljstvo gostiju koji nam dolaze. Vjerujem da ćemo zajednički izvršiti određeni pritisak i, iako to nije popularna riječ, ali zaista mislimo da je došlo krajnje vrijeme da se s ovim pozabavimo", navela je ona.
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije, Aleksandar Seničić, poručuje da platforme za izdavanje privatnog smještaja poput Bookinga ne zanima pravni okvir jedne zemlje.
"U najvećem broju slučajeva oni ne kontrolišu da li postoji ili ne postoji dokumentacija koja potvrđuje da ste legalan smještaj. Ima zemalja koje su se i sudskim presudama i na različite načine borile s tim: Turska, Mađarska, na primjer, i uspjele su da izdejstvuju od Bookinga da, kada se ubacuje smještaj u lokalni registar, morate dostaviti dokument o registraciji", pojašnjava on.
U Kantonu Sarajevo, kaže Haris Fazlagić, predsjednik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, oko 20.000 smještajnih jedinica je u sivoj zoni.
„Da ne budem previše, jer nemamo mogućnosti kao turistička zajednica Kantona Sarajevo, sa inspekcijama i svim, da kontrolišemo tako veliko područje — veliki grad, privatni smještaj, ljudi, hoteli — imamo jako puno problema i s naplatom članarine i taksi koje nama pripadaju, tako da je siva zona, po svim procjenama, tolika, ako ne i veća", govori Fazlagić.
Sagovornici Euronews-a ističu da će, dok god oblast izdavanja smještaja ne bude zakonski regulisana, postojati značajna razlika između zvaničnih podataka i stvarnog broja turista koje susrećemo po kafićima, ulicama i kulturnim znamenitostima.