ADVERTISEMENT

U razgovoru analizira Trumpovu ulogu u bliskoistočnim pregovorima, iranski nuklearni program, interese velikih sila te mogućnost da Washington nakon Bliskog istoka fokus prebaci na rat u Ukrajini.

Kako vidite trenutnu situaciju na Bliskom istoku i koliko smo blizu stvarnom miru u regiji?

Šoja: Mislim da je trajni mir na Bliskom istoku još dugo nemoguća misija. Možemo eventualno govoriti o nekom privremenom primirju koje bi moglo trajati određeno vrijeme, ali stvarni, trajni mir zavisit će od mnogo dubljih faktora i promjena koje se neće dogoditi tako brzo.

Veliku pažnju izazvao je sporazum čije je potpisivanje inicirao Donald Trump. Kako vi tumačite njegovu ulogu?

Šoja: Ono što se dogodilo s Trumpom pokazuje jednu stvar koju je on praktično sam poručio – „I am the boss“. Bez obzira na to što nisam njegov politički simpatizer i često kritikujem njegove poteze, mora se priznati da je izuzetno vješt kada su u pitanju politički događaji i stvaranje spektakla. Pratio sam detaljno francuske medije i zanimljivo je da je u jednom trenutku najveći problem bio pronaći štampač kako bi se finalizirani dokument prebacio s računara i odštampao. Sve je organizovano praktično u posljednjem trenutku, što pokazuje koliko se žurilo da se taj događaj realizuje.

Trump je posebno insistirao na činjenici da je sporazum potpisan u Versaillesu. Da li ta simbolika nosi određenu poruku?

Šoja: Trumpu je očigledno bilo veoma važno da naglasi kako je sporazum potpisan upravo u Versaillesu. Međutim, tu postoji jedna historijska ironija. Versailleski sporazum nakon Prvog svjetskog rata iz 1918. godine nije donio trajni mir nego je, zapravo, stvorio temelje za nove sukobe. Dakle, simbolika nije baš idealna. Ali činjenica da je Trump insistirao na tome govori da on ovom sporazumu daje veliku važnost i da želi da ga održi.

Koliko su iskrene američke namjere kada je riječ o okončanju rata na Bliskom istoku?

Šoja: Mislim da Amerika može podržati svako rješenje koje vodi ka miru, ali ovdje sve na kraju zavisi od Izraela. Trump vjerovatno zaista želi smirivanje situacije, ali prvenstveno zbog vlastitih političkih interesa i problema u koje se uvukao ovim ratom koji, po mom mišljenju, nije ni trebao početi.

Gdje vidite najveću prepreku trajnom miru?

Šoja: Trajni mir može doći tek onog dana kada se u glavama izraelskih lidera promijeni način razmišljanja. Ne govorim nužno o sadašnjim liderima, možda o nekim budućim generacijama koje danas još nisu ni rođene. Izrael mora shvatiti da njegov dugoročni opstanak zavisi od dobrih odnosa s arapskim svijetom. Bez te promjene nema nikakve šanse za trajni mir.

Međutim, i nakon najava sporazuma nasilje se nastavilo. Šta to govori?

Šoja: Upravo to pokazuje koliko je cijela situacija krhka. Nakon tih izjava već imamo nove žrtve, a izraelske poruke koje dolaze pokazuju da ratna retorika nije zaustavljena. To je ozbiljan problem. Ne volim olako koristiti teške političke termine, ali riječ je o jednom državničkom ludilu koje je dugoročno neodrživo.

Može li međunarodna zajednica izvršiti pritisak koji bi promijenio situaciju?

Šoja: Jedino ako velike sile djeluju zajednički i izvrše ozbiljan pritisak na Izrael može doći do određenih pomaka. Amerika tu ima ključnu ulogu jer jedino Washington može jasno poručiti Izraelu da mora promijeniti svoju filozofiju i način na koji posmatra vlastitu sigurnost i budućnost regiona. Bez toga ćemo se stalno vraćati istim krizama.

Dakle, vaš zaključak je da je trajni mir još daleko?

Šoja: Nažalost, da. Tolika količina mržnje koja danas postoji u regionu ne može nestati preko noći. Za promjene su potrebne generacije, novi politički lideri i potpuno drugačiji pristup odnosima između Izraela i arapskog svijeta. Tek tada možemo ozbiljno govoriti o trajnom miru.

Spomenuli ste duboko ukorijenjeno neprijateljstvo između Izraela i arapskog svijeta. Koliko je to prepreka za bilo kakav dugoročni mir?

Šoja: To je suštinski problem. Tokom godina razgovarao sam s brojnim ljudima iz arapskog svijeta i često sam slušao stav da Izrael mora nestati, što je jednako neprihvatljivo kao i politika koja dolazi s druge strane. S jedne strane imate arapsku ideju da Izrael ne treba postojati, a s druge strane izraelsku politiku koja se zasniva na logici da se kroz silu, vojnu dominaciju i stalne sukobe osigura opstanak države. U takvim okolnostima mir je gotovo nemoguć. Jedino rješenje su nove generacije koje će razmišljati drugačije, neopterećene nacionalnim i religijskim ekstremima.

Kada govorimo o aktuelnom sporazumu, često se spominju obnova Irana i iranski nuklearni program. Jesu li to ključne prepreke konačnom dogovoru?

Šoja: Zapravo, to nije glavni razlog. Ključno pitanje jeste osiguravanje slobodne cirkulacije nafte i drugih proizvoda kroz regiju. Nuklearni program Irana jeste formalni argument i Trump ga koristi kao politički alat. To mu predstavlja dobar izlaz iz situacije u koju je sam ušao. Pentagon kao izrazito profesionalna institucija ranije je davao preporuke da se ne ide u konfrontaciju s Iranom, ali su određeni politički krugovi oko Trumpa gurali drugačiji pristup. Trump sada želi pokazati da je upravo on natjerao Iran da zaustavi obogaćivanje uranijuma i eventualni put prema nuklearnom oružju.

Kako gledate na razvoj iranskog nuklearnog programa posljednjih godina?

Šoja: To je zanimljivo pitanje o kojem se danas nedovoljno govori. Prije dvadesetak godina nivo obogaćivanja uranijuma bio je znatno manji, dok danas Iran raspolaže sa više od 60 posto obogaćenog uranijuma. Razlog je vrlo jednostavan — Sjedinjene Američke Države su prije nekoliko godina izašle iz sporazuma s Iranom koji je regulisao nuklearni program, nakon čega je Iran praktično dobio slobodu da razvija program bez dotadašnjih ograničenja.

Sada se Amerika mora vratiti mehanizmima kontrole, ali je važno da konačnu riječ o svemu imaju Ujedinjene nacije, što Iran i insistira.

U pojedinim analizama navodi se da Donald Trump želi što prije zatvoriti bliskoistočni konflikt kako bi se fokusirao na rat u Ukrajini. Vidite li to kao realan scenario?

Šoja: Nisam potpuno uvjeren u tu teoriju, ali postoji mogućnost da Trump zaista želi što prije završiti rat između Rusije i Ukrajine. Ako uspije smiriti situaciju na Bliskom istoku, a zatim napraviti određeni pomak u Ukrajini, onda bi sebi mogao pripisati ogromnu političku pobjedu. On bi tada mogao reći da je zaustavio dva velika globalna sukoba i predstaviti sebe kao lidera koji je donio stabilnost svijetu.

Koliko Trump zapravo kontroliše situaciju kada je riječ o Izraelu?

Šoja: Vidimo da Trump trpi ozbiljne kritike jer nije uspio obuzdati Izrael. Problem je što izraelsko rukovodstvo često vodi vlastitu politiku bez obzira na stavove Washingtona.

Amerika može slati poruke, ali Izrael očigledno ima vlastite ciljeve i određene političke ideje od kojih ne odustaje. Dok god su takve strukture na vlasti, teško je očekivati ozbiljniji zaokret.

Spomenuli ste i Ukrajinu. Kako procjenjujete Trumpovu moguću ulogu u tom sukobu?

Šoja: Ako Trump odluči presjeći situaciju i pokušati zaustaviti rat između Rusije i Ukrajine, ja mu u tome želim uspjeh jer bi to bilo dobro za sve. Međutim, problem je što on ima potpuno drugačiji pogled od Evropske unije. Evropska politika danas insistira na nastavku podrške Ukrajini, što je razumljivo jer je riječ o državi koja je napadnuta i nad kojom je izvršena agresija. Ali s druge strane, vrlo jednostavna procjena govori da Ukrajina ne može ostvariti vojnu pobjedu i da svaki novi dan rata nosi ogromne posljedice.

Da li to znači da bi Zapadu odgovaralo da rat traje?

Šoja: Nažalost, u određenoj mjeri da. Dugoročno slabljenje Rusije za Zapad predstavlja strateški interes i upravo zbog toga pojedinim centrima moći odgovara da sukob traje što duže. Zbog toga je situacija izuzetno složena i ne vjerujem da će rješenje doći brzo, osim ukoliko ne dođe do radikalne promjene političkih prioriteta velikih sila.

Kompletan intervju gledajte na našem YouTube kanalu.