Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je neizbor visokog predstavnika u BiH i posljedica diplomatske aktivnosti rukovodstva RS, posebno lidera SNSD-a Milorada Dodika, koja je dovela do realnog stava SAD prema RS.
ADVERTISEMENT
"Neizbor je dokaz potpune konfuzije. Važan je realan stav, a nikakvi benefiti, u kome dio Evrope i političko Sarajevo ne mogu sprovoditi svoje namjere prema Republici Srpskoj", rekao je Minić novinarima u Banjaluci.
Minić je rekao da mu je kao patrioti drago zbog neizbora tutora i naglasio da je s druge strane svjestan da će određeni politički procesi voditi ka tome da će neko biti izboran.
"Ova situacija ide u prilog i činjenici da je sve što su predstavnici Republike Srpske govorili još više izašlo na površinu, a to je da ne postoji međunarodni konsenzus o izboru", naglasio je Minić.
Minić je rekao da je nova administracija SAD napravila radikalne poteze prema NATO, tako da ne bi bilo čudno da to učini i prema nižim političkim i vojnim nivoima u BiH ili nekim drugim zemljama.
On je dodao da takav angažman podrazumijeva određene troškove i aktivnosti koje su Americi bitne.
"S druge strane, nemaju saglasnost sa predstavnicima Evrope u smislu održavanja mira i određenih političkih procesa. To je bilo i očekivano onog momenta kada se NATO, kao najjača vojna alijansa, poljuljao", naveo je Minić.
Karan: Sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) nije nikakvo vanredno ili istorijsko dešavanje
Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je za Srnu da protekla sjednica Savjeta za implementaciju mira (PIC) nije nikakvo vanredno ili istorijsko dešavanje samo po sebi, već još jedna karika u trideset godina dugom lancu sistematičnog urušavanja dejtonske i pokušaja stvaranja unitarne BiH.
Na pitanje da prokomentariše proteklo dvodnevno zasjedanje PIC-a, Karan je rekao za Srnu da dvije stvari moraju biti jasne od samog početka, i o njima ne smije biti zabune.
"Prvo, PIK ne može imenovati visokog predstavnika, i to nije stvar tumačenja niti političke procjene, to je pravna činjenica. Prema Aneksu 10, visokog predstavnika predlažu strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, a strana je i Republika Srpska.
Drugo, odgovarajuća rezolucija Savjeta bezbjednosti nije puka formalnost, ona je suština cijelog procesa. Tom rezolucijom tačno se određuju zadaci visokom predstavniku, i u njoj može pisati samo ono što stoji u Aneksu 10. Ovdje ne treba ništa tumačiti ni dodavati, dovoljno je pročitati", pojasnio je Karan, koji je i profesor ustavnog prava.
Takođe, dodao je Karan, Aneks 10 jasno predviđa da mandat visokog predstavnika podrazumijeva decidno navedene dužnosti: nadgledati provođenje mirovnog rješenja, održavati kontakte sa stranama potpisnicama, koordinisati aktivnosti civilnih organa i tijela u BiH, omogućavati rješavanja bilo kakvih problema koji se pojave u vezi sa sprovođenjem civilnih aspekata, učestvovati u sastancima organizacija koje daju pomoć, periodično podnositi izvještaje o napredovanju sprovođenja mirovnog sporazuma i davati uputstva Komeserijatu i dobijati izvještaje od Komeserijata Međunarodnih snaga.
"Dakle, visoki predstavnik ne nameće, ne donosi zakone, ne smjenjuje izabrane funkcionere i ne oblikuje ustavno uređenje suverene države. Sve što izlazi van okvira njegovog mandata nema pravni osnov u Dejtonskom mirovnom sporazumu, i nikakva konferencija, deklaracija ni smjernica PIC-a to ne mogu promijeniti", naglasio je Karan.