Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je priče koje kruže zapadnim zemljama o navodnom predstojećem napadu Rusije na NATO, ocjenjujući takve tvrdnje kao apsurdne i kao "namjernu manipulaciju", a istovremeno je poručio da je Rusija spremna za mir sa Ukrajinom i da je potrebno da u pregovorima sa tom zemljom posrednik bude neko ko je neutralan.
"Koja je svrha napada na Evropu i borba protiv NATO-a? Ovo nije samo besmislica, to je namjerna provokacija osmišljena da stvori prijetnju koja zapravo ne postoji i da primora stanovništvo njihovih zemalja da troši više novca na odbranu", rekao je Putin u razgovoru sa rukovodiocima vodećih međunarodnih novinskih agencija na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF) u Sankt Peterburgu, koji je trajao oko dva sata.
Na pitanje da prokomentariše izjavu američkog državnog sekretara Marca Rubia, koji je rekao da je rat u Ukrajini "katastrofa za Rusiju", Putin je kazao da stvarnost na terenu pokazuje drugačije, prenosi agencija RIA Novosti.
"Prije svega, i to se mora naglasiti, ruske trupe napreduju duž cijele linije kontakta", istakao je Putin.
On je rekao da se Ukrajina suočava sa katastrofalnim nedostatkom ljudstva, i da mjesečno gubi oko 40.000 ljudi.
"Ljudi se nasilno odvode, nema motivacije, niko ne želi da se bori. Pokrenuto je 200.000 krivičnih postupaka zbog dezerterstva", kazao je ruski predsjednik.
Prema njegovim riječima, nedavno je ruska vojska preuzela kontrolu nad približno 2.440 kvadratnih kilometara, oblast Luganska, koji je Rusija priznala kao Lugansku Narodnu Republiku, potpuno je oslobođena, a oblast Donjecka, za Rusiju Donjecka Narodna Republika, ruske trupe su zauzele na 85 odsto površine, dok je u Zaporoškoj oblasti zauzeto 80 odsto teritorije.
Govoreći o upotrebi balističke rakete Orešnik, Putin je rekao da Rusija nije imala "nijednu borbenu upotrebu rakete Orešnik u punom smislu te riječi na ukrajinskoj teritoriji".
Putin je kazao da su najnoviji udari tom raketom izvedeni "tamo gdje je bilo pogodno vidjeti rezultate", da su rezultate udara nadgledali dronovi, kao i da su prikupljeni podaci neophodni za "donošenje budućih odluka o upotrebi rakete Orešnik u punom obimu protiv određenih ciljeva, uključujući i urbana područja".
Tokom sastanka sa rukovodiocima međunarodnih medija Putin je dosljedno isticao da je Rusija spremna za mir, da su uslovi poznati, i da se o njima razgovaralo u Enkoridžu, kao i da je američki predsjednik Donald Trump upoznat sa njima.
"Ukrajinska strana mora da pristane na iste kompromise, i sukob će brzo doći do svog prirodnog završetka. Stičem utisak da vladajući krugovi u Kijevu nisu zainteresovani za okončanje borbi, jer bi izgubili vlast ako bi to učinili", naglasio je ruski lider.
Putin je kazao i da ruska kontrola nad Donbasom i sporazum o Ukrajini nisu međusobno isključivi.
Na pitanje koga bi, osim bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schradera, Moskva mogla da prihvati u ulozi posrednika sa evropske strane, Putin je rekao da su zemlje Evropske unije u principu nepogodne za tu ulogu, jer nisu nepristrasne.
"Posredovanje pretpostavlja neutralnost. Kakva vrsta posrednika mogu da budu zemlje koje se efikasno uvlače u vojnu akciju", rekao je Putin.
Govoreći o Schraderu, on je rekao da "on nije Putinov prijatelj, kako se obično kaže".
"On je njemački državnik, ima stav i hrabrost da ga brani. Danas u Evropi nema mnogo takvih kao on", istakao je Putin.
Putin je dodao da obje strane moraju vjerovati mirovnom posredniku, kao i da je to radno pitanje o kojem se može razgovarati "tiho i mirno, na nivou ministarstava spoljnih poslova ili obavještajnih agencija".
Dodao je da se "kontakti između obavještajnih agencija nastavljaju".
Govoreći o snabdijevanju Evrope ruskim gasom, Putin je rekao da je jedna linija Sjevernog toka 2 bezbjedna i ispravna, i da je potrebno "samo pritisnuti dugme i gas počinje da teče".
"Gasprom je spreman sutra - 25 do 28 milijardi kubnih metara godišnje. Iznenađen sam što čujem da je 'zla Rusija prestala da isporučuje energiju Evropi'. Nismo ništa zaustavili", naveo je Putin.
On je kazao da je pitanje suvereniteta Njemačke da li će postići sporazum sa Vašingtonom, koji je uveo sankcije Sjevernom toku.
Govoreći o pregovorima sa Ukrajinom, Putin je rekao da je Zelenskom istekao predsjednički mandat u maju 2024. godine, a da novi izbori još nisu zakazani.
"Željeli bismo, ako potpisujemo istorijske dokumente, da ih potpišemo sa legitimnim pojedincima. Ako postoji volja, naći ćemo nekoga sa kim ćemo potpisati dokument", zaključio je Putin.
Što se tiče riječi koje bi izgovorio u ličnom susretu Putin je kazao da bi rekao "najmanje što bi se moglo i trebalo reći - 'hvala Bogu što je sve gotovo'".
Na pitanje da li namjerava da ostane na funkciji predsjednika Rusije do 2030. ili čak 2036. godine, Putin je rekao da se zemlja suočava sa mnogim "hitnim problemima", koji se moraju rješavati "sa fokusom na budućnost Rusije".