ADVERTISEMENT

25. maja biće tačno godinu dana od kada se tadašnja predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović u Sjedinjenim Američkim Državama uslikala i objavila da je obukla pilotsku kožnu jaknu.

Tada ju je dobila od kongresmena Mike Turnera, koji je 1995. godine bio gradonačelnik Daytona. Za godinu, Cvijanović je šest puta bila u SAD.

Nakon posljednje posjete, govori za Euronews o rezultatima.

Od te posjete desilo se mnogo toga. Skidanje sankcija, posebno promjena američkog kursa koju smo mogli čuti i u Savjetu bezbjednosti, a u vezi Bosne i Hercegovine. Kako vi sad ocenujete ovih godinu dana? Na kojem nivou su odnosi?

Cvijanović: Intenzivno, efektivno. Mnogo toga je stalo zaista u ovih godinu dana i rekla bih da su u suštini pozitivna kretanja. Ovo što ste se malo našalili sa jaknom, možemo reći da je u tome je bila neka simbolika. U suštini, to je bio jedan fin gest domaćina, s obzirom da sam bila u tom periodu i predsjedavajuća i da sam došla da učestvujem na događaju koji je posvećen 30. godišnjici potpisivanja Dejtonskog sporazuma, upravo na mjestu gdje se to dešavalo, i upravo da je i domaćin bio čovjek koji je u tom periodu kad je potpisivan sporazum bio gradonačelnik.

I s gospodom Mike Turnerom ste razgovarali.

Cvijanović: Da, održavamo kontakt već duže vrijeme. Kada su u pitanju ljudi u Kongresu, postoji jedan krug ljudi koji su uvijek sagovornici sa kojima redovno razgovaramo, a po potrebi se taj krug širimo u zavisnosti od tema i posjeta. Gospodin Tarner je svakako jedan od ljudi sa kojima imamo kontinuiranu saradnju.

Razgovarali ste i sa Brajanom Mastom, predsjedavajućim Odbora za spoljne poslove.

Cvijanović: To je bio veoma impresivan sastanak, posebno imajući u vidu njegov životni i politički put. Razgovor je bio produktivan i mislim da gradimo dobro međusobno razumijevanje.

Za gledaoce iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Razgovarali ste sa vrlo bitnim sagovornicima. Šta je obilježilo vašu trodnevnu posjetu SAD-u?

Cvijanović: Imali smo niz važnih sastanaka i razgovora u veoma osjetljivom međunarodnom trenutku. Posebno bih izdvojila razgovor sa ambasadorom Izraela u SAD-u, Jehielom Lejtnerom, koji je izuzetno impresivan sagovornik. Republika Srpska i Izrael imaju dobre i prijateljske odnose koji ne traju od juče. To su veze građene decenijama. Razgovarali smo o izazovima sa kojima se suočavaju i Izrael i Republika Srpska, o bezbjednosnoj situaciji na Bliskom istoku, ali i o političkim izazovima u BiH. Bila sam zadovoljna i zahvalna informacijama i otvorenošću tokom tih sastanaka.

Da li Izrael lobira za srpsku stvar u Bosni i Hercegovini?

Cvijanović: Mislim da je riječ „lobiranje“ često previše pojednostavljena i gruba za opisivanje odnosa koji postoje između Republike Srpske i Izraela. Oni ne lobiraju za Republiku Srpsku, oni su prijatelji Republike Srpske. To su prije svega prijateljski odnosi. Izrael razumije poziciju Republike Srpske, izazove sa kojima se suočavamo i prepreke koje postoje na putu političke stabilnosti i ekonomskog razvoja. Dakle, ne bih to nazvala lobiranjem, već iskrenim prijateljstvom i razumijevanjem. To je jedno predugo prijateljstvo i ne možemo ga nazvati lobiranje. Ali da, Jevreji kao narod imaju zaista uspješne lobističke aktivnosti. Predsjednik Dodik već trideset godina održava intenzivne kontakte sa vlastima u Izraelu. Republika Srpska tamo ima i svoje predstavništvo, a gospodin Arie Livne bio je jedna od ključnih spona između nas. I sama sam tokom brojnih posjeta SAD-u održavala kontakte sa važnim jevrejskim organizacijama i često bila gost na njihovim događajima. To su odnosi koji se grade godinama.

Da li ste iz Predsjedništva BiH bili jedini pozvani na obilježavanje Dana nezavisnosti Izraela u SAD-u?

Cvijanović: Ne znam da li su poziv dobili i drugi, ali mogu reći da je riječ o specifičnoj pozivnici koja je stigla od ambasadora Izraela u SAD-u i odnosila se na događaj organizovan u Americi, a ne u Izraelu. Koliko znam, pozivnica je bila upućena samo meni.

Tokom posjete zahvalili ste se američkim zvaničnicima na, kako ste rekli, izbalansiranom stavu SAD prema BiH nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast. Govorili ste i o potrebi okončanja međunarodne supervizije u BiH i zaustavljanju donošenja odluka, kako ste naveli, izabranog stranca. Šta je novo?

Cvijanović: To su stalne teme, da vam kažem, to nije nikakva tema koja sada iskočila u nekom novom periodu, ali ono što jeste novost, definitivno jeste danas da vi imate sagovornike za ono što su opterećujuće teme za sve nas ovde, bez obzira da li to htjeli da priznaju ili ne, ali kažem, ja predstavljam predsedništvo Republike Srpske.

Ono što jeste novost jeste činjenica da smo sa administracijom predsjednika Trumpa izgradili kvalitetne odnose. Imamo otvorene razgovore sa kongresmenima, State Departmentom i drugim institucijama. Danas postoje sagovornici koji žele da razumiju situaciju u BiH i položaj Republike Srpske. To je proces koji traje i koji se razvija kroz kontinuiranu komunikaciju i političko razumijevanje. Sjećate li se možda rečenica koje je predsjednik Trump izgovorio još tokom boravka u Rijadu? Predsjednik Trump je tada vrlo jasno rekao da Amerika više nije zainteresovana za izgradnju država i nacija, niti za to da drugim narodima govori kako treba da žive. Rekao je da narodi imaju svoje izabrane predstavnike i da preko njih treba da uređuju vlastiti život. Naglasio je i da SAD žele ekonomsku saradnju sa svima i drugačiji pristup međunarodnim odnosima. Tada sam znala da dolazi novo vrijeme.

Sve što se danas dešava oko OHR-a, Kristijana Šmita i međunarodne supervizije proizlazi iz tog novog pristupa. Meni je posebno upečatljiv bio maj prošle godine kada smo sva tri člana Predsjedništva BiH bili u Daytonu. Tada smo razgovarali sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a koji je potpuno jasno i bez dileme objasnio spoljnopolitičke ciljeve nove američke administracije.

Sve što sam tamo čula poklapalo se sa našim viđenjem kako treba da funkcionišu odnosi u Bosni i Hercegovini, regionu i šire. Nisam imala nikakvu dilemu da će doći do promjena. Problem je bio u tome što neki drugi te poruke nisu željeli ili nisu mogli da prepoznaju.

Poruka je bila veoma jasna – SAD više ne žele da budu svjetski policajac niti da nameću rješenja. Rekli su da ljudi u BiH treba sami da sjednu i dogovore se, kroz institucije i kroz demokratski izabrane predstavnike naroda. Takođe su istakli da žele ekonomsku saradnju i da ih zanima ekonomsko prisustvo u BiH, u oba entiteta.

Apsolutno. Ako pogledate sva saopštenja i nastupe predstavnika nove američke administracije pri Ujedinjenim nacijama, vidjećete da niko nije stao iza Kristijana Šmita i njegovog načina djelovanja. Niko nije optuživao Republiku Srpsku. Naprotiv, stalno je ponavljano da se procesi moraju voditi kroz dijalog i dogovor izabranih predstavnika konstitutivnih naroda.

Da, upravo tako. Ljudi su vratili u politički i diplomatski kontekst ono što jeste suština Bosne i Hercegovine – konstitutivne narode i njihov legitimitet. Čak je i američka administracija koristila termin „suvereni“.

Da li to znači da Kristijan Šmit odlazi?

Moje informacije govore da je Kristijan Šmit već u fazi pakovanja kofera i da će doći nova osoba. Riječ je o tranzicionom periodu. Nadležnosti bi bile značajno umanjene, a cilj bi bio potpuni prenos vlasti na domaće institucije i demokratski izabrane predstavnike. Dakle, ide se ka tome da odgovornost konačno bude u rukama ljudi koji su izabrani na izborima. Ulazimo u ozbiljan tranzicioni period.

Da li će novog visokog predstavnika birati Savjet za implementaciju mira?

Cvijanović: Vidjećemo kako će to biti riješeno. Biće omeđeno i po nadležnostima i vjerovatno vremenski. Zato danas možda i nije najvažnije ko će tačno biti ta osoba, već šta će biti njen zadatak i kako će izgledati završna faza međunarodne supervizije.

Britanac ili Italijan?

Cvijanović: Teško mi je da vjerujem da će biti neko iz tih krugova… ali ne bih sada dalje govorila o tome. Mislim da mi svi odprilike imamo ideju kako će to izgledati u budućem periodu, ali ne mislim da je korektno da o tome govorim javno. Čula sam i ja različite spekulacije, uključujući i one da bi mogao biti Italijan, ali smatram da to sada nije najvažnije pitanje.

Najvažnije je kakav će biti mandat te osobe. Sigurna sam da će djelovati u skladu sa smjernicama koje su već iznesene u Savjetu bezbjednosti. Mandat visokog predstavnika je jasno definisan Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma – on treba da bude koordinator i facilitator, neko ko pomaže stranama da dođu do dogovora i rješenja.

Ono u šta se pretvorila funkcija visokog predstavnika nema veze sa Dejtonskim sporazumom. Kroz razne konferencije i političke interpretacije pokušalo se predstaviti kao normalno da neizabrani stranac može donositi zakone, suspendovati odluke i upravljati političkim procesima. To nije predviđeno Dejtonom.

Može li se onda poništiti sve što je nametnuto?

Cvijanović: Postoji razlika između zakona koji su nametnuti, ali ih je paralment usvajao, i onih koji nikada nisu potvrđeni u institucijama. Bilo je tu mnogo pritisaka, ucjena i političkog nasilja, ali ipak postoji jasna pravna razlika. Isto su to radili njegovi predstavnici ali nikada nije prošlo parlamentarnu proceduru. O tome će se sigurno razgovarati. Moramo napraviti jasnu distinkciju između odluka koje su institucionalno potvrđene i onih koje su jednostavno nametnute mimo demokratskog procesa.

Pomenuli ste izmjene Izbornog zakona na sam dan izbora. Koliko je to ozbiljan presedan?

Cvijanović: To je nezamislivo. Zamislite da vam neizabrani stranac, koji po Dejtonskom sporazumu nema pravo na to, promijeni izborni zakon na sam dan izbora. Mnogi iz regiona danas komentarišu kako ne mogu vjerovati da se to dešava u jednoj evropskoj zemlji.

Čovjek je mijenjao Izborni zakon u izbornom danu, pa to nema nigdje. Da li to postoji negdje? Mnoge naše kolege iz regije, oni komentarišu pa kao niko nema pojma, pa mi živimo pod takvom presijom. Zamislite da vam čovjek, neki neizabrani stranac koji nema pravo to da radi po Dejtonskom sporazumu promijeni Izborni zakon na dan izbora. Otpor je bio kod nas. I danas pričamo o tome da dolazi neko drugi koji će imat neki drugačiji mandat. To je ogromna stvar. Dakle, molim vas, čovjek je uradio to. Suspendovao čovjek na dan Ustav jednog entiteta da formira u vladu kako se njemu sviđa, a ne kako su rekli građani. To je za zatvora. To nije samo za osudu, da kažem u ovom intervju, kako je strašno da neki, ko god da je on Njemac, Španac, Italijan, Belgijanac, nebitno je, Amerikanac, ko god da vam dođe u vašu zemlju i on vam nametne takve stvari. On donosi odluku o zabrani financiranja, odnosno pristupa javnim sredstvima, budžetima. Dvije političke partije je doveo u diskriminaciju.

Mislite na SNSD i Ujedinjenu Srpsku?

Cvijanović: Tako je. To su ozbiljne stvari koje ne bi smjele da se dešavaju u demokratskom društvu. Ima li to igdje da se desilo u Evropi. Čovjek ubacio u amandman "svako ko ne poštuje moje odluke kazniće se zatvorom i zabranom političkog djelovanja na toliko i toliko"

Vjerujete li da institucije poput Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava mogu ispraviti te stvari?

Cvijanović: Ne očekujem previše. Ustavni sud se često svrstavao koordinirajući aktivnosti sa neizabranim strancima. A kada govorimo o Evropskom sudu za ljudska prava, upravo taj sud učestvuje u imenovanju stranih sudija u našem Ustavnom sudu. Neko je morao pokrenuti proces vraćanja stvari u normalnost. Ovo što danas imamo nije normalno stanje. Ne izbjegavam odgovor zato što mi je neprijatno, već zato što nije korektno da unaprijed govorim detalje o tome ko će doći i kakav će mandat imati.

Tokom prošle godine dosta ste radili na vanjskoj politici i međunarodnim odnosima, ali ste istovremeno bili prilično tihi u javnosti.

Cvijanović: To je moj način rada. Više volim da nešto uradim pa da se svi zajedno tome obradujemo, nego da unaprijed pravim veliku priču i privlačim nepotrebne probleme.

Čini se da su čak i pojedini politički krugovi u Federaciji BiH počeli vjerovati da ozbiljno govorite o promjenama.

Cvijanović: Mislim da su shvatili da se ne šalim. A meni je najvažnije da građani Republike Srpske razumiju šta radimo i zašto to radimo.

Opozicija vam zamjera da ste „skinuli sankcije sami sebi“.

Cvijanović: To je potpuno besmisleno. Kada imate pedesetak ljudi pod sankcijama, a riječ je o ljudima koji obavljaju ozbiljne javne funkcije, i kada nova administracija odluči da te sankcije ukine – to nije privatna stvar. To je promjena odnosa prema Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Da niko neće biti u neravnopravnom položaju - ni Srbi, ni Hrvati, ni Bošnjaci. Mi smo godinama bili kažnjavani čak i zbog obilježavanja Dana Republike. Zamislite apsurd da vas sankcionišu zato što obilježavate svoj praznik.

Mi smo se borili za Republiku Srpsku. Kada vam stranac kaže: „Ako me ne slušaš, ideš u zatvor“, a vi odgovorite da to nije normalno – onda vas zbog toga sankcionišu. To nisu lične stvari, to je politička borba za položaj Republike Srpske.

Rekli ste da je Republika Srpska diplomatski pobijedila u ovom trenutku. Na čemu to zasnivate?

Cvijanović: Vidite po ekonomskim projektima i interesovanju američkih kompanija. Razgovarala sam sa mnogo ljudi o ekonomskim temama. Postoji interes za infrastrukturne i energetske projekte – autoputeve, gasne interkonekcije, aerodrome, hidroenergetske projekte. Prethodna administracija bavila se političkim pritiscima i uslovljavanjima, dok ova administracija želi ulaganja i ekonomsku saradnju.

Zašto Amerikanci žele da ulaže u BiH. Pominjete i Južnu interkonekciju?

Cvijanović: Ovo je jedna druga administracija u odnosu na prethodnu. Republika Srpska je podržala taj projekat, kao i sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Glasala sam za njega u Predsjedništvu BiH. Dakle, sve što je bilo do nas – uradili smo. Postoje ozbiljne američke firme zainteresovane za izgradnju autoputa prema Beogradu, za energetske projekte, gasne interkonekcije i druge infrastrukturne projekte. Tu spadaju i aerodromi i različiti energetski sistemi.

Tokom posljednje tri godine, od početka procesa protiv predsjednika Dodika, nijedan naš potez nije bio slučajan. Sve je bilo pažljivo planirano – kako privući pažnju međunarodne javnosti, kako ukazati na apsurd i štetnost određenih odluka i kako nakon toga politički djelovati.

Da li se Rusi i Amerikanci dogovaraju oko Bosne i Hercegvoine.

Cvijanović: To trebate pitati otpravnika i ambasadora. Sve ozbiljne države se dogovaraju. Da li se dogovaraju na mikro planu, ne. Poneko ima želju da se bavi na lokalu. Neki dan smo imali ministra Konakovića koji je pričao svašta. Mislim da se bavimo važnim poslovima, pričam ono iza čega mogu da stanem. Skidanje sankcija je bila velika velika pokazna vježba i super je odrađeno prema RS jer su svi ljudi koji su sankcionisa ni za vrijeme Obame i Bajde skinuti. Dobili ste politički, skinuti ste politički. Nema to veze sa lobistima, oni se bave drugim stvarima.

Bilo je ismijavanja, ali nas to nije dotaklo, mi znamo šta radimo. Imamo trogodišnji plan. Idemo dalje, cilj je da nas se više ne maltretira, da nam se ne oduzima, hoćete da živite normalno, ok, mi smo tu na raspolaganju. Hoćete da nas vodate po zatvorima jer se politički ne slažemo, e to neće moći.

Kada će SNSD izaći sa konkretnim kandidatima za izbore.

Cvijanović: Ja ne znam jesmo li mi ikad u aprilu maju izašli sa imenima. Mi ćemo sa koalicijom nastaviti da radimo posao. Nove tehnologije valjda neće služiti manipulacijama. Sad na ponovljenim izborima su mijenjali ljude na biračkim odborima. Mi smo provučeni kroz blati, ukrali pa nismo, napravila je opozicija cirkus. Pobijedili smo sa još većim brojem glasova. Pa mi smo u godini imali tri puta izbore.

Kompletan intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.