Odnos Brisela i Vašingtona trenutno je vijest dana, a u fokusu je energetska politika koja bi mogla postati novi kamen spoticanja. Brisel, prema dostupnim informacijama, navodno nastoji odgoditi dodjelu ugovora za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija kompaniji iza koje navodno stoji advokat američkog predsjednika. Postavlja se ključno pitanje, da li postoje ozbiljni šumovi u komunikaciji između dva važna vanjskopolitička partnera Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
Politička analitičarka Tanja Topić u razgovoru za Euronews ističe da je reakcija iz Evrope, iako zakašnjela, otkrila duboke probleme u domaćim strukturama vlasti:
"Ono što je meni iznenađenje jeste da je šutnja Brisela dugo trajala. Sve što se tiče Južne interkonekcije je obavijeno velom tajne, netransparento, vidjeli smo na koji način su se donosili zakoni i davala prednost odgovarajućoj firmi, sve je išlo ubrzano, što je svojevrstan presedan. Nevjerovatno je, kako je to jedna vrsta podaničkog odnosa svih političkih aktera koji su sa oduševljenjem dočekali dolazak SAD. Neki smatraju da je dolazak američke kompanije znak stabilnost u BiH jer američki kapital neće doći tamo gdje je situacija nestabilna, dok su drugi dočekali to kao znak dobronaklonosti i političku podršku pojedinim političkim akterima. A oni koji su posebno utihnuli, plaše se da bi pogrešnom rječju izazvali gnjev Trumpove administracije. Mislim da je naš put i mjesto BiH u EU. Taj ignorantski odnos, prema svemu onome što je EU uradila, je danas potisnut na marginu", ističe Topić.
Plan rasta u sjeni gasovoda
Šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca je govorio o tome da je sve ove godine EU bila ta koja je davala novac i investirala i da će to činiti u budućnost. O projektu Južne interkonekcije nije jasno rekao da li je to transparenta ili netransparentan projekat.
"Gospodin Soreca je pravi diplomata. On je političke aktere podsjetio da možemo zbog nerada izgubiti određena sredstva iz Plana rasta. Imamo mogućnost, otvoren je prostor, ali zvaničnici EU ne mogu da urade sve one reforme koje treba da urade domaće vlasti. To je bio dobronamjeran savjet domaćim političkim akterima. Blokade su se nastavile po pitanju EU puta, sve se ignoriše, a podržava se projekat Južna interkonekcija", kaže Topić.
Analizirajući širu sliku, Topić ukazuje na istorijsku dinamiku u kojoj su i Brisel i Vašington često pravili kompromise sa demokratskim standardima zarad prividnog mira:
"Negdje postoji ta duboka zahvalnost svih aktera BiH prema SAD. Ja bih tu negdje podvukla paralelu između dugogodišnjeg pristupa EU koja je zbog mira na Balkanu zaklapala oči pred gušenjem demokratije, netransparetnim izborima i slično, samo da bi bila stabilnost i mir", naglašava Topić.
Budućnost OHR-a i uloga Christiana Schmidta
Osvrnula se i na status Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Iako se često spekuliše o zatvaranju ili izmještanju kancelarije, poruke koje stižu od samog visokog predstavnika, ali i analiza stanja na terenu, sugerišu drugačiji scenario.
O budućnosti angažmana Christiana Schmidta, Topić zaključuje:
"Gospodin Christan Shcmidt je rekao da će ostati dok ne završi posao. Moja pretpostavka je da će ostati dok se ne završe opšti izbori. Negdje sam sigurna da će kancelarija visokog predstavnika ostati i dalje te da neće biti izmještena", kaže Topić.