Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je cijelu odluku sa plenarne sjednice održane 22. januara na kojoj su utvrdili da Odluka o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske i Odluka o izboru članova Vlade Republike Srpske, koje je Narodna skupština RS donijela 2. septembra 2025. godine, nisu bile u skladu sa Ustavom BiH, pri čemu je naglašeno da Sud ovom odlukom nije odlučivao o ustavnosti pojedinačnih akata i odluka koje je ta Vlada donosila tokom svog mandata.
ADVERTISEMENT
Objavljena cijela odluka: Ustavni sud BiH nije odlučivao o pojedinačnim odlukama Vlade RS
Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je cijelu odluku sa plenarne sjednice održane 22. januara na kojoj su utvrdili da Odluka o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske i Odluka o izboru članova Vlade Republike Srpske, koje je Narodna skupština RS donijela 2. septembra 2025. godine, nisu bile u skladu sa Ustavom BiH, pri čemu je naglašeno da Sud ovom odlukom nije odlučivao o ustavnosti pojedinačnih akata i odluka koje je ta Vlada donosila tokom svog mandata.
Suština odluke Ustavnog suda u predmetu U-29/25 odnosi se na gubitak pravnog legitimiteta predlagača Vlade. U odluci se navodi šta je prethodilo izboru Vlade Save Minića. 12. jun 2025. godine je Miloradu Dodiku prestao mandat predsjednika Republike Srpske po sili zakona. To se dogodilo danom pravosnažnosti presude Suda BiH kojom mu je izrečena krivična sankcija koja, prema Izbornom zakonu BiH, za posljedicu ima prestanak mandata.
Dodik je, 23. avgust 2025. godine, uprkos prestanku mandata, donio Odluku o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske. Narodna skupština Republike Srpske je, postupajući po tom prijedlogu, 2. septembra izabrala novu Vladu.
Ustavni sud je u obrazloženju istakao da postupak pred Centralnom izbornom komisijom BiH (CIKBiH) ima samo deklaratorni karakter, što znači da CIKBiH samo potvrđuje već nastalu pravnu činjenicu, a to je da je mandat prestao onog dana kada je sudska presuda postala pravosnažna (12. juna).
Povreda Ustava i vladavine prava
Sud je zaključio da su osporene odluke o izboru Vlade u periodu svog važenja kršile Član I/2. Ustava BiH (vladavina prava), jer je proces formiranja izvršne vlasti pokrenulo neovlašteno lice čiji je mandat ranije prestao te Član III/3.b Ustava BiH koji obavezuje entitete da se u potpunosti pridržavaju odluka institucija BiH, u ovom slučaju pravosnažne presude Suda BiH.
Ustavni sud je konstatovao da je sporna Vlada prestala da postoji 18. januara 2026. godine, nakon podnošenja ostavke, čime su njene odluke o izboru stavljene van snage.
Međutim, Sud je u svojoj odluci naglasio važno ograničenje. Ova odluka se odnosi isključivo na ustavnost izbora Vlade.
Ustavni sud ovom odlukom ne prejudicira pitanje ustavnosti pojedinačnih akata (uredbi, rješenja i drugih odluka) koje je ova Vlada donijela dok je bila na funkciji. Ustavnost tih akata mogla bi biti predmet posebnih postupaka.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijelo je jedanaest članova Predstavničkog doma i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Odluku je donio Ustavni sud u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednice Valerija Galić i Angelika Nußberger, te sudije Helen Keller, Ledi Bianku, Marin Vukoja i Larisa Velić.
Ova odluka je konačna i obavezujuća, a biće objavljena u „Službenom glasniku BiH“.