Ko ima pravo da imenuje glavnog pregovarača s Evropskom unijom – Predsjedništvo BiH, Parlament ili Savjet ministara? Ovo pitanje izazvalo je dosta pritivrječnosti na političkoj sceni u BiH, a nakon što na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PSBiH, nije postignut dogovor o uvrštavanju prijedloga na dnevni red. I dok evropske institucije jasno traže da BiH imenuje pregovarača kako bi otpočeli pristupni pregovori, domaće vlasti se spore oko nadležnosti.
ADVERTISEMENT
Na jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izostala je odluka o uvrštavanju tačke dnevnog reda o imenovanju glavnog pregovarača sa Evropskom unijom. Iako je prijedlog razmatran, nedostatak entitetske većine spriječio je njegovo dalje procesuiranje.
Inicijativu za uvrštavanje ove tačke na dnevni red podnio je poslanik SDP-a Saša Magazinović, uz podršku poslanika iz stranaka tzv. Trojke, opozicije iz RS i Mješovitog kluba. Magazinović je naglasio da ne postoji zakon koji precizno uređuje imenovanje glavnog pregovarača, te da bi upravo Parlament BiH, kao najviše zakonodavno tijelo, trebalo preuzeti tu nadležnost.
„Parlament bira članove Savjeta ministara, logično je da se bavi i ovim pitanjem. Parlament je iznad Savjeta ministara“, poručio je Magazinović.
No, prijedlog nije dobio potrebnu podršku. Glasanje je propalo zbog nedostatka entitetske većine – ključni glas iz RS, poslanik SDA Edin Ramić, napustio je salu neposredno prije glasanja. Time je, prema izjavama iz Naše stranke, svjesno onemogućio usvajanje prijedloga.
Kolegijum Doma će pokušati usaglasiti stavove, a ako to ne uspije, prijedlog bi mogao biti ponovo stavljen na glasanje, ali u drugom krugu, gdje je uslov za entitetsku većinu samo da ne bude više od deset glasova protiv iz jednog entiteta.
Reakcije stranaka: Trojka optužuje SDA i DF
Stranke Trojke, posebno Naša stranka, oštro su reagovale, optužujući SDA i Demokratsku frontu da su svojim djelovanjem ili pasivnošću "pomogle HDZ-u i SNSD-u da zadrže kontrolu nad procesom evropskih integracija."
„DF i SDA još jednom su stali rame uz rame sa SNSD-om i HDZ-om protiv evropskog puta Bosne i Hercegovine“, navodi se u saopštenju Naše stranke. Posebno se kritikuje ponašanje Edina Ramića, koji je napustio salu prije glasanja, iako je prethodno najavio podršku. „Građani BiH zaslužuju istinu: današnjim glasanjem DF i SDA su direktno pogodovali HDZ-u i SNSD-u“, dodaje se.
Odgovor Demokratske fronte
Demokratska fronta (DF) je u svom saopštenju odbacila optužbe kao „bizarnu i bezobraznu političku konstrukciju“. Iz DF-a tvrde da je imenovanje pregovarača isključivo nadležnost Predsjedništva BiH i da je pokušaj prebacivanja ovlasti na Parlament ili Savjet ministara neustavan.
„Kao i sve druge zemlje kandidati za EU članstvo, BiH može imati samo jednog pregovarača, i on mora biti imenovan u skladu sa Ustavom – od strane Predsjedništva“, poručili su iz DF-a, kritikujući istovremeno "dogovore HDZ-a i SNSD-a koje Trojka bez problema prihvata".
Predstavnici SNSD-a izrazili su sumnju u zakonitost predložene procedure. Milorad Kojić kritikovao je što poslanicima nije dostavljen kompletan materijal, a Sanja Vulić podsjetila je da je imenovanja pregovarača u prošlosti vršio Savjet ministara – navodeći primjere Adnana Terzića i Igora Davidovića. Pokušaj da se to ovoga puta uradi kroz Parlament nazvala je "podmetanjem".
Ustavna nadležnost - da li može "samo" Predsjedništvo?
Ustav BiH navodi da je Predsjedništvo BiH nadležno za vođenje vanjske politike i imenovanje međunarodnih predstavnika – što implicira da bi konačnu odluku moralo donijeti upravo ovo tijelo. Imenovanje pregovarača je jedan od ključnih uslova EU za otvaranje međuvladine konferencije i početak pristupnih pregovora.
Međutim, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je plan da se glavni pregovarač s EU imenuje u Predsjedništvu BiH rezultat dogovora DF-a i SNSD-a, što smatra opasnim jer bi dalo mogućnost SNSD-u da blokira proces putem entitetskog veta.
Upozorio je da bi se time "kontrola prenijela na Željku Cvijanović, što bi omogućilo Dodiku da zaustavi svaki prijedlog koji mu ne odgovara." Konaković tvrdi da nadležnost za vanjsku politiku nije isključivo u rukama Predsjedništva, te da i Ministarstvo vanjskih poslova i Parlament imaju važnu ulogu. Smatra logičnim da se pregovarač imenuje na nivou gdje se bira i Savjet ministara, čime bi se "izbjegla blokada od strane SNSD-a."
Krišto: Odluka je spremna
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Borjana Krišto, izjavila je da je pripremljena odluka o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača, i da će uskoro biti puštena u proceduru kako bi dobila potrebna mišljenja nadležnih tijela.
„Ne vidim veliki problem. Skoro smo sve usaglasili prošle godine, sada ću tu odluku ponovno pokrenuti i na osnovu mišljenja i procedura možemo ići u imenovanje“, kazala je Krišto.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno je poručila da BiH mora imenovati glavnog pregovarača kako bi mogla pristupiti prvoj međuvladinoj konferenciji.
„Prioritet je sada da se održi prva međuvladina konferencija. A da bi se to dogodilo, potreban je glavni pregovarač“, kazala je.
Glavni pregovarač bi trebalo da koordiniše cjelokupan proces, bude kontakt tačka između BiH i EU, i ima dva zamjenika. Bez te osobe, strukturalni pregovori o pravnom nasljeđu EU ne mogu započeti.