Klizišta, poplave, divlji kamenolomi, sve češće su prijetnje koje pogađaju Bosnu i Hercegovinu. Dok priroda upozorava, sistem prevencije gotovo da ne postoji. Stručnjaci upozoravaju, institucije sporo reagiraju, a lokalne zajednice ostaju nezaštićene.
ADVERTISEMENT
Istraživanje u Bosni i Hercegovini pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje.Sve češći odroni, klizišta i deformacije tla. Rezultat su, upozoravaju stručnjaci, nekontrolirane eksploatacije kamena i izgradnje mini hidrocentrala. Jedan od njih je kamenolom Krupačke stijene, samo nekoliko metara od rijeke Željeznice, uz put Sarajevo- Trnovo.
“2008. na zahtjev zastupnika Federalna inspekcija izašla je na teren i utvrdila da pola kamenoloma nije imalo nikakve dozvole. Taj dokument je poslije iščezao iz arhive. Na toj listi je bio i kamenolom u Jablanici, a da ih sad pitate oni će reći mi pojma nemamo da to postoji,” rekao je Anes Podić.
“Onaj ko otvara u entitetu kamenolom, da li on ikome odgovara. Onda sam vidio da mora biti međuentitetska saradnja. Sad treba ispitati imaju li dokumenata ili ne, oni nisu mogli dobiti otvoriti kamenolom ako nisu dobili potpis iz Federacije BiH,” navodi geolog Muriz Spahić.
Stručnjaci upozoravaju kako su ove Krupačke stijene samo jedne od stotinu mjesta gdje se u BiH vrši eksploatacija prirodnih resursa bez jasne vizije o zaštiti i okoliša, ali i stanovništva.
Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš, kažu iz nevladanih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.
“Ljudi nam se konstantno javljaju iz mjesta Vesela, kod Bugojna. Šta se dešava i zašto kamnioni prolaze pored njihovih kuća, vide da se odvozi kamen i pijesak i ono što smo mi primijetili, građani za taj projekat saznaju tek kad kamioni krenu, ” rekla je Emina Veljović, direktorica Aarhus centra u BiH.
Ipak, to nije sve. U gotovo 30 općina u Federaciji BiH, ne postoje ni osnovne profesionalne vatrogasne jedinice, pa je i mapiranje rizika, gotovo nepostojeće, a prevencija, minimalna.
“Najlakše nam je reći da je to na nekom drugom nivou, ali mislim da inspekcije moraju raditi ozbiljnije posao, ali i mi iz civilne zaštite moramo se uključiti. Prvi naš zadatak je spašavanje ljudi, ” kaže drektor Federalne uprave civilne zaštite Aldin Brašnjić.
Uz klimatske promjene, urbanizaciju i uništavanje prirodnih resursa, BiH ulazi u zonu povećanog rizika. I projekat evidentiranja kamenoloma u Bosni i Hercegovini pokrenut je nakon katastrofe koja se dogodila u Donjoj Jablanici.