U Federaciji Bosne i Hercegovine je 28.500 oboljelih od bolesti štitne žlijezde stoga je podizanje svijesti o bolestima štitne žlijezde cilj kampanje koju realizira Klinički centar Univerziteta u Sarajevu i JU Dom zdravlja KS.
ADVERTISEMENT
Po riječima šefice Klinike za nuklearnu medicinu KCUS-a, prof.dr Amele Begić, štitna žlijezda je od izuzetnog značaja za svakog čovjeka. Funkcionalne promjene se dijele u dvije kategorije, hipofunkcionalna i hiperfunkcionalna stanja, a nisu rijetke ni kombinacije funkcionalno-morfoloških promjena.
Bolest ponekad počinje postepeno, kao i druga oboljenja, a simptomi bolesti štitne žlijezde mogu biti vrlo nespecifični, mogu zavarati, imitirati druga oboljenja i biti udruženi sa drugim oboljenjima.
Bolest nije kraj
"Ali, danas nam svijet dijagnostike u mnogome olakšava da dođemo do rane dijagnoze", kazala je Begić na konferenciji za medije, i pojasnila da je laboratorijska dijagnostika od izuzetnog značaja, ali i multidisciplinarni pristup.
Bolest nije kraj, dodaje, to je borba koja treba da rezultira pobjedom. A za to su potrebni znanje, međusobno razumijevanje i timski rad.
"Treba da osluškujemo svoje tijelo, promjene koje nam se dešavaju, da ne ignorišemo postojanje nekih simptoma koje nismo imali i da ne odlažemo potražiti pomoć ukoliko je ona potrebna", poručila je Begić.
Koji su simptomi
Također i direktor Centra za nastavnu i naučno-istraživačku djelatnost JU Dom zdravlja KS prof. dr. Lutvo Sporišević smatra da je Svjetska sedmica svjesnosti o bolestima štitne žlijezde dobar podsjetnik o značaju, jer štitna žlijezda, veličine oko 5 cm, ima brojne funkcije u našem organizmu i bez ove žlijezde mi ne možemo funkcionirati.
"Štitna žlijezda ima svoj značaj još od novorođenog djeteta. Prvih nekoliko dana po rođenju, potrebno je da se uradi jedan screening da vidimo da li imamo prirođenu, urođenu ili konatalnu hipoterozu. Jer ako se na vrijeme ne otkrije ova bolest tokom prva tri mjeseca života bebe, beba će imati neke poremećaje: mentalne usporenosti, rasta i razvoja. Pravovremenim screeningom, terapijom, mi ćemo dobiti jedan dobar razvoj", kazao je Sporišević.
Simptomi za svaku dob su vrlo suptilni, specifični i često nas zavaravaju, kao što je: hroničan umor, neobjašnjen dobitak ili gubitak težine, poremećaj pažnje, koncentracije, nervoza, znojenje dlanova, nepodnošenje toplote, hladnoće i mnogi drugi simptomi.
"Ako se na vrijeme postavi dijagnostika, ako se na vrijeme urade laboratorijske pretrage i ako se pravovremeno uključi terapija, doći će do hormonske ravnoteže a ta ravnoteža hormona štitne žlijezde će omogućiti da ona mnogobrojne funkcije, praktički sve funkcije u tijelu obavlja, omogućuje njenu funkcionalnost i naš organizam uredno funkcionira i omogućuje nam bolju kvalitetu života", istakao je Sporišević.
Porast broje oboljelih
Posljednjih godina bilježi se porast broja oboljelih od štitne žlijezde, na što utiče više faktora, zbog čega je od iznimnog značaja podizanje svijesti o mogućim mjerama prevencije.
U Federaciji BiH, kako je kazao v.d. direktora Discipline za nauku i nastavu KCUS-a, prim.dr.sci.med. Sanko Pandur danas ima 28.500 oboljelih od bolesti štitne žlijezde. Indeks neotkrivenih je 1 na prema 3.
Najčešći karcinom u endokrinom sistemu je karcinom štitne žlijezde, ali, kako je rekao, ono što je dobro kod ove ružne bolesti je što je dijagnostički dobro dostupan, ali mi ga nismo dovoljno svjesni. U okviru kampanje bit će održana predavanja, te podijeljeni informativni materijali o ključnim simptomima štitne žlijezde. Štitnjača je važna endokrina žlijezda koja proizvodi hormone koji reguliraju različite funkcije u tijelu, poput metabolizma, rasta i razvoja. Problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati različite simptome, ovisno o tome jesu li hormoni preniski (hipotireoza) ili previsoki (hipertireoza).