Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda večeras će održati neformalne konsultacije o situaciji u Bosni i Hercegovini. Ovaj sastanak, zakazan na inicijativu Ruske Federacije, bit će zatvoren za javnost.
ADVERTISEMENT
S obzirom na prirodu ovih konsultacija, očekuje se da će samo predstavnici 15 članica Vijeća imati pravo sudjelovati u razgovorima. Neformalne konsultacije nisu isto što i sjednica Vijeća sigurnosti, koja se saziva u situacijama kada je potrebno donijeti meritorne odluke vezane uz sigurnosne izazove na globalnoj razini, kažu sagovornici Euronewsa.
Bez obaveze dogovora
Naime, za razliku od standardnih sjednica koje imaju jasno definirani dnevni red i formalnu proceduru, ove konsultacije imaju karakter neformalnog dijaloga među članicama Vijeća.
Djeluju kao priprema za formalne sjednice, a uglavnom služe za razmjenu mišljenja i smjernica.
Ove konsultacije izazvale su pažnju jer su u javnosti povezane s trenutnom političkom krizom u Bosni i Hercegovini, u kojoj se pozornost ponovo usmjerava na političke aktivnosti Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je nakon pravomoćne presude, od dijela političke javnosti, optužen za prijetnje destabilizaciji države i potencijalno rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Za Rusiju pitanje izuzetne važnosti
Politički analitičar Danijel Vidović smatra da je jasno kako Republika Srpska koristi sve legitimne političke alate na raspolaganju, a među njima se izdvaja ruski utjecaj.
"Ono što Milorad Dodik pokušava postići nije nužno samostalnost Republike Srpske, što je svakako nerealno, već minimizacija uloge centralne države u Bosni i Hercegovini", objašnjava Vidović za Euronews.
On također napominje da su neformalne konsultacije samo početni korak, a da u njima neće biti formalnih zaključaka.
"Očekivati konkretne rezultate s ovih konsultacija bilo bi nerealno", kaže Vidović, ali dodaje da će one svakako imati važnu ulogu u formuliranju međunarodnog narativa o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
"Ali kako god bilo, imajući u vidu sastav članstva Vijeća sigurnosti, tu će biti vrlo teško, da ne kažem i nemoguće, doći do nekakvog jedinstvenog stava. Ali ono što vidimo kao političku realnost trenutno na terenu u Bosni i Hercegovini je da je visoki predstavnik, samom tom promjenom američkog vanjsko-političkog kursa i odlaskom američkog ambasadora, koji je bio stvarni, faktični visoki predstavnik, dok je Christian Schmidt bio samo izvršitelj njegovih naloga, došao do toga da je njegova uloga poprilično upitna. Vjerujem da će se u nekom srednjoročnom razdoblju morati naći neko rješenje kako da se ta uloga visokog predstavnika transformira na način da njegova uloga više ne bude u tom smislu diktatorska, da ima takve ovlasti da može nametati zakonska rješenja i donositi odluke u Bosni i Hercegovini bez nekog realnog pravnog osnova", zaključuje Vidović za Euronews.
Danijel Vidović (Izvor: PrtSc TVHB)
Sličnog mišljenja je i profesor Međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović, koji smatra da će Rusija svakako nastojati iskoristiti ovaj sastanak kako bi dodatno naglasila svoju protu poziciju prema visokim predstavnicima međunarodne zajednice.
"Rusija se već dugo protivi ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, jer je smatra dijelom zapadnog utjecaja koji nije u skladu s njenim strateškim interesima na Balkanu", ističe Muhasilović.
Napominje da trenutna američka administracija nije sklona aktivnom angažmanu u BiH, što čini ovaj trenutak politički osjetljivim.
"Mislim da u ovom trenutku tretirati Bosnu i Hercegovinu kao sigurnosno pitanje nije dobro, s obzirom da međunarodna klima nije povoljna. Od pet permanentnih članica koje sjede u Vijeću sigurnosti, tri trenutno nisu naklonjene Bosni i Hercegovini. Ako uzmem u obzir da Sjedinjene Američke Države sada vodi Donald Trump, koji ima dobre odnose s desničarskim krugovima i čija administracija vjerovatno podržava njegovu politiku prema Bosni i Hercegovini, to pokazuje zašto je da došlo do konsultacija. Sada će na konsultacijama vjerovatno malo detaljnije obratiti pažnju na ono što se dešava u BiH i bitno je kako će to biti prezentovano članicama Vijeća sigurnosti", kaže Muhasilović za Euronews.
Jahja Muhasilović (Izvor: IUS)
"U najmanju ruku, te konsultacije će sigurno obaviti ulogu, a vjerovatno će dati neke smjernice, prijedloge, sugestije. Vjerujem da će, s obzirom da je Rusija inicirala to, biti najaktivnija u sugeriranju kako da se ova kriza u BiH riješi. Rusija se već dugo protivi ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, jer se, kao što znamo, zalaže da taj ured bude zatvoren. Zbog toga će se vjerovatno fokusirati na daljnji razvoj situacije u BiH, jer je Putinov utjecaj na ovom procesu značajan", zaključuje Muhasilović.
"Međunarodni faktor nije uzrok krize"
Profesori međunarodnih odnosa Dragan Dakić i Miloš Šolaja ukazuju na to da konsultacije neće donijeti konkretne političke pomake, jer to nisu sjednice na kojima se donose odluke.
"Ovdje je riječ o razgovorima, a ne o formalnim odlukama. Bilo kakav ozbiljan pomak zahtijeva formalnu sjednicu, na kojoj bi se donijela meritorna rješenja", kaže Dakić, dodajući da je važno razumjeti kako funkcionira sigurnosni sistem UN-a.
Dakić ističe kako ne smatra da su strani faktori kreatori krize.
"Mislim da Bosna i Hercegovina ima svoju unutrašnju dinamiku, koju provodi sa stranim faktorima, s njima ili bez njih. U suštini, to je proces koji vode političke elite u Sarajevu, koje imaju interes da unitariziraju državu. Strani faktori im tu pomažu i oni ga, mislim, koriste dok im pomaže. Čim im to više ne koristi, vidimo da su u stanju da uđu u konflikte s OHR-om, Schmidtom ili bilo kim drugim ko ne podržava taj njihov pristup. Tako da imati neku predstavu kao da sada nema Murphyja, nema više te priče, mislim da to nije realno. Realno je stanje da su centralni organi Bosne i Hercegovine postavili za sebe da su dovoljno zreli, dovoljno pozicionirani, utemeljeni, čvrsti i stabilni da mogu da provedu ovaj proces", kaže Dakić.
Dragan Dakić (Izvor: zaporodicu.org)
"Zato ja ne vidim uzroke ovoj krizi koliko spolja, koliko su oni determinisani unutrašnjim tokovima u Bosni i Hercegovini, koji su sada došli do svoje kulminacije. Istina je, uz pomoć stranog faktora, ali uopšte me iznenađuje da sada, kako primjećuju stranci, na neki način puštaju centralne organe da se sami izbore s tim, jer upravo oni treba da se pokažu na ovom primjeru da su zreli, sposobni i stabilni da provedu proces do kraja jer ne mogu očekivati patronažu do beskonačnosti. Već 30 godina imaju neku vrstu podrške i pomoći. Ako sada oni smatraju da su zreli da izvedu proces do kraja, evo im šansa" zaključio je Dakić za Euronews.
"Njemačka će braniti svoju poziciju"
Rusija je bila jedna od članica koja se nije saglasila sa izborom Christiana Schmidta za visokog predstavnika, tako da vjerovatno će biti jako mnogo rasprave u tom smjeru, smatra profesor Miloš Šolaja.
"I u ovom trenutku ne očekujem da će ta pozicija biti mnogo pomirljiva. Sasvim je sigurno da će Njemačka braniti poziciju svog diplomate i svog čovjeka tamo, bez obzira na njegov međunarodni status i poziciju. Rusija će sasvim sigurno braniti svoju poziciju, da nije glasala za njega, neki drugi će vjerovatno nastojati da to sve racionalizuju iz svog ugla, tako da ne mislim da će biti neki epohalni rezultat, osim što će to dodatno uticati na stabilnost u Bosni i Hercegovini. I oni koji se nadaju da će tim nekim jednostavnim odlukama, prije svega intervencijom SAD-a, dobiti neki rezultat, mislim da to neće ići u tom pravcu. Ne samo zbog toga što je sada apsolutno novi američki pristup vanjskopolitičkim problemima, nego i objektivno, u svim tim nekim sporazumima postoje izvjesne granice kojih se moramo pridržavati. Tako da će i to biti značajno", zaključuje Šolaja za Euronews.