ADVERTISEMENT

Samit zemalja Zapadnog Balkana i EU biće održan u Skoplju 17. i 18. marta (ili oko tih datuma), kazao je izvor iz Brisela za Euronews BiH.

Na dnevnom redu biće Plan rasta EU.

Ovaj samit trebao je biti održan krajem godine u Neumu, ali je zbog tenderskih procedura zvanično odgođen, pa će mjesto domaćina preuzeti Sjeverna Makedonija, odnosno Skoplje, potvrđeno je za Euronews iz Brisela.

Neusaglašena reformska agenda

BiH je jedina zemlja u regiji koja još nije u Brisel poslala usaglašenu reformsku agendu koja je ključna za povlačenje sredstava iz ovog programa.

Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka, u razgovoru za Euronews ističe da, iako proces još traje, ključno je da Bosna i Hercegovina pokaže volju za ispunjavanje uvjeta.

"Plan rasta nije propao, pregovori su i dalje u toku“, kazao je Markuš, no njegov optimizam zasjenjuju političke blokade koje zemlju koče.

Ranko Markuš, doktor ekonomskih nauka (Izvor: Bussines Magazin)

Ključni problem koji usporava cijeli proces jeste izostanak političkog konsenzusa, posebno u vezi s pitanjem imenovanja sudija Ustavnog suda BiH i Vijeća za državnu pomoć.

"Ovaj proces pokazuje da je BiH sposobna uskladiti ključne strateške prioritete, što predstavlja temelj za dalju ekonomsku stabilnost i napredak. Iako Plan rasta još uvijek nije zvanično usvojen i proces konsultacija je u toku, imajući u vidu složenost političke situacije, može se reći da cijeli proces ide u pozitivnom pravcu. Usvajanje ovog plana omogućilo bi implementaciju sredstava i mjera kroz saradnju javnih institucija i Europske unije, čime bi svi nivoi vlasti postali glavni dobitnici. Ovo šalje jasnu poruku o spremnosti BiH za reforme i transformaciju ka Europskoj uniji. Iako se u javnom diskursu često pominje povlačenje druge tranše sredstava, nijedna zemlja do sada nije povukla sredstva. Srbija i Crna Gora trenutno ratifikuju sporazume sa Europskom unijom", objašnjava Markuš.

Kamen spoticanja za reforme

U BiH, proces, iako spor, nije zaustavljen, zahvaljujući velikim naporima Direkcije za ekonomsko planiranje koja se trudi da nađe političke kompromisne tačke među različitim nivoima vlasti, kaže Markuš.

"Iako postoji određeni nivo neslaganja po nekim pitanjima, svi se nadaju da će političke tenzije biti prevaziđene, što će omogućiti pravovremeno donošenje odluka. Iako političke prepreke i dalje usporavaju proces, pravovremeno usvajanje Plana rasta ključno je za korištenje dostupnih finansijskih resursa i osiguranje daljnjeg ekonomskog napretka. Važno je napomenuti da proces usvajanja Plana rasta neće direktno utjecati na odluke stranih investitora, ali svakako može utjecati na budući status Bosne i Hercegovine i njen kapacitet da privuče strane investicije. Plan rasta je prilika da Bosna i Hercegovina pokaže da je ozbiljan partner na međunarodnoj sceni, te bi njegovo usvajanje označilo početak reformi koje su nužne za dugoročni prosperitet zemlje", zaključuje Markuš.

Uzimajući u obzir da su političke stranke u BiH već godinama podijeljene oko ključnih reformskih pitanja, posebno u pogledu Ustavnog suda BiH, proces implementacije Plana rasta doživljava ozbiljne opstrukcije.

Jedan od glavnih zahtjeva Europske komisije je imenovanje dvojice sudija Ustavnog suda BiH iz RS, što bi omogućilo normalno funkcioniranje najvišeg pravosudnog organa zemlje.

Također, traži se obaveza provođenja odluka ovog suda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

Međutim, vlasti Republike Srpske odbijaju ispuniti ove zahtjeve dok se ne donese novi zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se predvidjela zamjena troje stranih sudija domaćim kadrom.

Također, prijedlog iz RS da entitetske vlasti imaju pravo veta na odluke Konkurencijskog vijeća BiH izaziva dodatni otpor.

Ovaj nesklad među političkim akterima iz dva entiteta dodatno komplicira napore za realiziranje reforme koja je nužna za povlačenje sredstava iz EU.

Europska komisija ponavlja da će sredstva iz Plana rasta biti isplaćena tek nakon što BiH sprovede sve nužne reforme.

Elmedin Konaković (Izvor: Euronews)

Prema riječima ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ovo je prvi put da je Europa nakon 20 godina korektna prema BiH.

"Stavili su nas u Plan rasta, milijardu eura pomoći, podrške, integraciju našeg tržišta u snažno evropsko tržište, što znači privlačenje novih investicija, nova radna mjesta, povećanje plata, ostanak mladih ljudi u BiH, i možda još važnije, povratak onih koji su otišli, sada to imamo na stolu. To prepoznaje jedna politička grupacija iz Republike Srpske koja glasa sa nama za evropske zakone", kazao je Konaković za Euronews i dodao kako je ovo idealna prilika da se EU pošalje poruka da ova zemlja funkcionira normalno.

Konaković je ranije rekao kako će BiH, ukoliko do 5. marta ne ispuni traženo, od Brisela tražiti nove rokove.

Infrastrukturni projekti na čekanju

Bosna i Hercegovina je kroz Plan rasta EU kandidirala brojne infrastrukturne, energetske i digitalizacijske projekte ukupne vrijednosti veće od milijardu eura.

Među najvažnijim projektima su izgradnja tunela Prenj na jugu BiH, izgradnja dijelova autoputa na koridoru Vc, revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac te energetske interkonekcije s Hrvatskom.

Ovi projekti ne samo da imaju potencijal da unaprijede kvalitet života građana, već i da stvore nove ekonomske prilike u zemlji.

Prema predviđanjima, trećina sredstava za ove projekte trebala bi biti sufinansirana iz europskih fondova, dok bi ostatak bio pokriven povoljnim kreditima.

Ipak, političke blokade i kašnjenje u implementaciji reformske agende prijete da ove projekte učine nedostižnima.

Europska komisija je već naglasila da prve isplate iz Plana rasta neće biti obavljene u prvom dijelu 2025. godine, a kašnjenje u dostavljanju reformskih planova smanjuje šanse za pravovremeno povlačenje tih sredstava.

Ukoliko BiH ne ispuni svoje obaveze prema EU, ne samo da će izgubiti ovu priliku za finansijsku pomoć, već će i dugoročno ugroziti svoje šanse za stabilan ekonomski razvoj.

Krajnji rok

Europska komisija jasno poručuje da će zemlje regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, morati implementirati sve reformske mjere do 2027. godine kako bi osigurale sva sredstva iz Plana rasta.

No, s obzirom na trenutnu političku situaciju, teško je procijeniti hoće li BiH moći iskoristiti sva sredstva koja su joj predviđena.

U međuvremenu, druge zemlje u regiji, poput Albanije, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije, već su dobile detaljno definirane finansijske alokacije i rasporede isplata, što im omogućava da kreću u implementaciju ključnih reformi.

Haris Ćutahija, politolog (Izvor: Facebook)

S obzirom na trenutnu političku paralizu, Bosna i Hercegovina bi mogla postati jedina zemlja u regiji koja neće iskoristiti ovu šansu za ekonomski napredak. Politolog Haris Ćutahija za Euronews upozorava:

"S obzirom na trenutnu političku krizu i činjenicu da je SNSD, koji je glavni generator te krize, i dalje de facto dio vladajuće koalicije na državnom nivou, ne vidim da će njihovi kadrovi u strukturama za reformsku agendu djelovati odgovorno ili raditi na ispunjavanju preuzetih obaveza. Prolongiranje usvajanja reformske agende direktno smanjuje vrijeme za njenu implementaciju, a puna implementacija je ključni preduslov za dobivanje sredstava koja su planirana za BiH - 1 milijarde i 85 miliona eura. Svako dalje odugovlačenje dodatno ugrožava ne samo povlačenje ovih sredstava, već i kredibilitet zemlje u procesu europskih integracija", kaže Ćutahija i dodaje

"Ako se hitno ne pronađe politička volja za rješavanje ovih pitanja, BiH rizikuje da ostane jedina država u regionu koja neće moći iskoristiti ovu priliku za ekonomski rast i institucionalne reforme. Nezahvalno je predviđati kako će Europska unija odlučiti o dodjeli prvog dijela sredstava za BiH, ali je jasno da bez ispunjavanja uslova teško možemo očekivati pozitivan ishod" zaključuje sagovornik.

Izbor pred BiH

Ovo je trenutak u kojem bi Bosna i Hercegovina trebala pokazati svoju političku zrelost i sposobnost za dogovor, jer će u suprotnom ostati uskraćena za sredstva koja su joj nužna za budući razvoj.

Ukoliko vlasti ne prepoznaju ozbiljnost situacije i ne pronađu politički kompromis, BiH bi mogla ostati jedina zemlja u regiji koja neće iskoristiti priliku koja joj je pružena kroz Plan rasta EU.

To bi moglo imati dalekosežne posljedice, kako na njezn ekonomski, tako i na politički status u budućnosti.

* Bosna i Hercegovina službeno nije priznala Kosovo