ADVERTISEMENT

Grčka, koja raspolaže najvećom trgovačkom flotom na svijetu, traži da se iz zabrane izuzme transport ruskog LNG-a prema kupcima izvan Evropske unije.

Prema odluci koju su države članice jednoglasno usvojile prošle godine, od 1. januara 2027. godine biće zabranjena kupovina, uvoz i transfer ruskog LNG-a, bilo direktno ili indirektno.

Međutim, Atina sada želi da se pravila izmijene kako bi grčki brodari mogli nastaviti prevoz ruskog gasa ka trećim zemljama. Grčka ne traži mogućnost uvoza LNG-a za vlastite potrebe, već želi da sačuva prihode svoje brodarske industrije.

"Samo šteta, bez koristi"

Grčke vlasti smatraju da zabrana transporta neće nanijeti značajnu ekonomsku štetu Rusiji jer bi Moskva lako pronašla druge prevoznike, prije svega u Kini. Kako tvrde, Rusija bi nastavila ostvarivati prihode od izvoza energenata, dok bi evropske brodarske kompanije izgubile važan dio tržišta, piše Euronews.

S druge strane, brojne članice EU protive se ovom zahtjevu. Diplomate smatraju da Grčka pokušava naknadno mijenjati tekst sankcija koji je već jednoglasno usvojen u oktobru prošle godine.

Prema njihovim riječima, cilj zabrane bio je dodatno smanjiti zavisnost Evropske unije od ruskog gasa i omogućiti kompanijama da zbog sankcija raskinu dugoročne ugovore s ruskim dobavljačima.

Jedan evropski diplomata grčki potez opisao je kao "besraman", ističući da su druge države članice prihvatile mnogo veće ekonomske žrtve kako bi smanjile poslovne veze s Rusijom.

U središtu spora grčka brodarska kompanija

Posebnu ulogu u cijelom slučaju ima kompanija Dynagas, u vlasništvu grčkog milijardera Georgea Prokopioua, specijalizovana za transport LNG-a u arktičkim uslovima.

Kompanija i njena podružnica imaju ugovore za 11 brodova, uključujući sedam ledolomaca, koji opslužuju ruski projekat Yamal LNG, najvećeg proizvođača tečnog prirodnog gasa u Rusiji.

Iz Dynagasa upozoravaju da bi potpuna zabrana predstavljala ozbiljan udarac evropskoj brodarskoj industriji, stručnosti u arktičkoj plovidbi i zaposlenosti, a da pritom ne bi ostvarila željene geopolitičke ciljeve.

Kompanija navodi i da bi raskid dugoročnih ugovora, od kojih neki važe do 2065. godine, mogao izazvati probleme s otplatom dugova i učiniti specijalizovane brodove praktično neupotrebljivim.

Zbog spora ugrožen i plafon cijene ruske nafte

Grčka blokada ugrozila je i jedan od ključnih elemenata novog paketa sankcija – ograničenje cijene ruske nafte.

Prema postojećim pravilima, maksimalna dozvoljena cijena trebalo bi da se automatski usklađuje svakih šest mjeseci kako bi ostala 15 odsto ispod prosječne tržišne cijene.

Pošto je cijena ruske nafte porasla nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, novo usklađivanje povećalo bi cjenovni plafon sa sadašnjih 44,10 na oko 58 dolara po barelu. Evropska komisija smatra da bi to Rusiji donijelo dodatne prihode u trenutku kada Ukrajina bilježi uspjehe na frontu.

Zbog toga Komisija predlaže da se revizija odgodi do januara naredne godine, kako bi ograničenje ostalo na sadašnjem nivou.

Pregovori i dalje bez konačnog dogovora

Ambasadori država članica EU prvobitno su reviziju trebali razmatrati 15. jula, ali je glasanje odgođeno za 23. jul kako bi se ostavilo više vremena za postizanje kompromisa.

Tokom pregovora usaglašene su pojedine mjere koje se odnose na bankarski sektor, kriptovalute i rusku "flotu iz sjene", dok su odustali od sankcija koje su se odnosile na ribarstvo i poglavara Ruske pravoslavne crkve, patrijarha Kirila.

Istovremeno, prijedlog zabrane ulaska u EU za ruske vojnike dodatno je ublažen zbog primjedbi Francuske i Italije, koje upozoravaju na pravne i administrativne komplikacije.

Austrija je, s druge strane, ponovo zatražila ukidanje sankcija investicionoj kompaniji Rasperia, kako bi ublažila višemilijardne gubitke koje je u Rusiji pretrpjela Raiffeisen Bank International. Diplomate navode da bi se o tom zahtjevu moglo razgovarati u kasnijoj fazi pregovora.

Dok države članice pokušavaju usaglasiti preostale sporne tačke, usvajanje novog paketa sankcija protiv Rusije ostaje neizvjesno.