Loader

Loader
Pronađite nas

"Vječite hemikalije" u vodi za piće širom svijeta

Studija otkriva da uobičajene hemikalije mogu biti toksične za zdravlje crijeva. Evo glavnih krivaca

    Personalizovana vakcina protiv raka predstavlja novi korak u liječenju malignih bolesti

    Vakcina, ilustracija (Izvor: Pixabay)
    Euronews.ba/Tanjug
    Objavljeno

    Profesor Medicinskog fakulteta u Kragujevcu Vladimir Jakovljević ocijenio je da razvoj personalizovane vakcine protiv raka predstavlja značajan napredak u savremenoj medicini, ali da je potrebno sačekati rezultate kliničkih istraživanja i potvrdu njene efikasnosti.

    ADVERTISEMENT

    Razvoj ruskе personalizovane vakcine protiv raka predstavlja novi iskorak u liječenju malignih bolesti, izjavio je profesor Medicinskog fakulteta u Kragujevcu dr Vladimir Jakovljević.


    On je istakao da je značajno što je Institut "Torlak" prošle godine postao dio mreže instituta koji se bave mRNA tehnologijom, jer to, kako navodi, stvara osnovu da se ovakve terapije jednog dana proizvode i u Srbiji.


    "Treba sačekati prve ozbiljne rezultate kliničkih istraživanja i kliničke dokaze, ali gledano sa istraživačko-naučnog aspekta ovo je korak bliže onome čemu svjetska medicina odavno teži, a to je davanje personalizovane terapije nakon prethodne personalizovane genotipizacije", rekao je Jakovljević.


    Govoreći o mogućnosti proizvodnje ovakve terapije u Srbiji, on je naveo da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva vrhunsku organizaciju, savremenu opremu i posebno obučene stručnjake.


    Iako je riječ o skupoj i kompleksnoj tehnologiji, Srbija, prema njegovim riječima, ne kreće od početka zahvaljujući Institutu "Torlak", koji je dio međunarodne mreže institucija koje se bave mRNA tehnologijom.


    "Potrebni su nam oprema, ali prije svega kadar i njihova adekvatna edukacija. Obuka zahtijeva vrijeme i vrhunske stručnjake koji će taj proces iznijeti do kraja", rekao je Jakovljević.


    On je naglasio da personalizovana onkologija nije vezana samo za jednu državu ili naučni centar, već da se slična istraživanja paralelno provode širom svijeta.

    "Time se ne bavi samo Rusija, već i Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Švajcarska, Velika Britanija i druge zemlje koje ozbiljno ulažu u istraživanja u medicini", dodao je Jakovljević.


    Prema njegovim riječima, saradnja sa međunarodnim institucijama i dodatna edukacija domaćih stručnjaka mogli bi pomoći da se ova tehnologija u budućnosti razvija i primjenjuje i u Srbiji.

    Možda će vam se svidjeti