Fenomen El Nino se zvanično vratio, a prema najnovijim podacima, 2026. godina bi mogla ostati upamćena po jednoj od najintenzivnijih epizoda ikada zabilježenih.
Meteorološki modeli ukazuju na veoma nagli porast temperature u centralnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika. Temperaturna odstupanja mogla bi dostići, pa čak i premašiti pragove prethodnih Super El Nina. Međutim, postoji jedan novi element koji ovaj fenomen razlikuje od svih prethodnih: svi svjetski okeani su danas znatno topliji u poređenju sa osamdesetim i devedesetim godinama, pa čak i u odnosu na sredinu prošle decenije. To znači da bi odgovor atmosfere na El Nino 2026. godine mogao biti manje "klasičan" i znatno složeniji, sa posljedicama koje se razlikuju od onih na koje smo navikli.
Fenomen koji stiže ranije nego ikad
Posmatrajući razvoj događaja u centralnom Pacifiku, stiče se utisak da se El Nino pojavljuje ranije nego što je uobičajeno. Već početkom ljeta, temperaturna odstupanja u ključnim zonama bila su znatno viša od onih zabilježenih u isto vrijeme tokom velikih fenomena 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.
U tim prethodnim slučajevima, zagrijavanje se postepeno intenziviralo tokom ljeta, dostižući vrhunac između jeseni i zime. Ove godine, ekvatorijalni Pacifik od samog starta pokazuje izuzetno snažan toplotni signal, što je jasan znak okeana prepunog energije već u početnim fazama fenomena.
Ovaj "brzi start" nije samo statistički podatak. El Nino koji se brže razvija ranije preoblikuje tropsku atmosfersku cirkulaciju, utičući unaprijed na raspodjelu padavina i strukturu vjetrova. Dok je u prethodnim decenijama El Nino bio glavni "režiser" klime tokom godine, 2026. godine on želi da preuzme glavnu ulogu od samog početka, i to u okeanu koji je već predisponiran za ekstremne vrijednosti.
Svi okeani su u "crvenoj zoni"
Druga velika razlika u odnosu na istorijske Super El Nino događaje je toplotno stanje ostatka planete. Mape temperaturnih anomalija danas prikazuju zastrašujuću sliku: prostrane "crvene" zone ne protežu se samo duž tropskog Pacifika, već i preko Atlantika, Indijskog okeana i mnogih područja srednjih geografskih širina.
Drugim riječima, El Nino 2026. se ne formira u uobičajenim okeanskim uslovima sa samo jednim žarištem, već u kontekstu globalne hidrosfere koja već bilježi nezapamćen porast temperature. Danas se planeta nalazi u dugom nizu mjeseci koji su oborili sve temperaturne rekorde, pri čemu su mora i okeani akumulirali količine toplote bez presedana u novijoj istoriji.
Glavni sezonski modeli predviđaju da bi centralni Pacifik mogao premašiti temperaturno odstupanje od +2°C, dok pojedini scenariji predviđaju čak i više od +3°C tokom zime 2026/27. To bi ovaj fenomen svrstalo u kategoriju apsolutnih klimatskih ekstrema.
Ipak, naučnici upozoravaju na ENSO paradoks. U svijetu sa generalno toplijim okeanima, atmosferski signal povezan sa El Ninom mogao bi biti manje predvidiv. Pošto se naši indeksi mjere u odnosu na "hladniju" prošlost, rekordne vrijednosti u okeanu ne garantuju automatski identične ekstremne obrasce u atmosferi, jer se cirkulacija prilagođava novoj, toplijoj ravnoteži.
Šta to znači za Evropu i Balkan?
Uticaj na Evropu je i dalje pod znakom pitanja. El Nino je samo jedan od faktora koji određuju vrijeme na prostoru Balkanskog poluostrva, pored NAO i AO indeksa (sjevernoatlantska i arktička oscilacija) i ponašanja polarnog vrloga.
Ipak, određeni scenariji su jasni: veoma snažan El Nino teži da preoblikuje kretanje vazdušnih masa na sjevernoj hemisferi.
U kontekstu globalno toplih okeana, to može dovesti do upornijih i intenzivnijih toplotnih talasa, naročito iznad pregrejanog Mediterana. Istovremeno, akumulirana toplota može izazvati ekstremne vremenske nepogode koncentrisane u kratkom vremenskom periodu. Za naš region (Balkan), to vjerovatno znači periode ekstremno visokih temperatura i povećan rizik od razornih oluja i poplava, naročito od jeseni nadalje.
Da bismo razumjeli posebnost El Nina 2026, moramo pogledati istoriju. Onaj iz 1982/83. bio je eksplozivan na znatno hladnijoj planeti. Fenomen iz 1997/98. bio je prototip modernog Super El Nina, dok je onaj iz 2015/16. bio prvi u eri naprednog globalnog zagrijavanja.
Ovaj iz 2026. mijenja pravila igre. Ovo je prvi put da se brutalna snaga El Nina kombinuje sa ovoliko zagrijanim svjetskim okeanima, što može potpuno preokrenuti reakciju atmosfere kakvu poznajemo, piše meteoweb.eu.