Inicijativa Evropske komisije za posmatranje okeana prelazi sa pasivnog istraživanja mora na aktivni okvir za policijsko djelovanje osmišljen da projektuje zapadnu moć i zaštiti kritičnu infrastrukturu.
ADVERTISEMENT
Evropska komisija je u srijedu najavila sveobuhvatnu pomorsku inicijativu od 92 miliona eura čiji je cilj pozicioniranje Evropske unije kao globalne supersile u patroliranju okeana i obavještajnim aktivnostima, navodeći kao razlog "zlonamjerne aktere" koji sve više iskorištavaju taktike sive zone, piše Euronews.com.
Okean pokriva 70% površine planete, ali je samo 5% istraženo. Cilj Komisije za plan posmatranja okeana, koji su najavili komesar za ribarstvo i okeane Costa Kadis i komesarka za istraživanje Ekaterina Zaharieva, jeste da se do 2035. godine zauzme 35% globalnog tržišta i tehnološke infrastrukture za posmatranje okeana, uz podršku od 92 miliona eura iz fondova EU.
„Ovo je korištenje nauke i dobrog upravljanja kako bismo razumjeli naš okean i osigurali našu budućnost“, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen o novom planu posmatranja okeana, predstavljajući inicijativu kao strateški imperativ za klimatske prognoze i odbranu, ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile demontiranje vlastitog sistema opservatorija okeana.
Ali možda osnovna poruka novog nastojanja Komisije da diskretno patrolira dubokim morem leži u njenim ambicijama „pomorske sigurnosti i odbrane“, sa suptilnim referencama na ratovanje na morskom dnu i kritičnu geopolitičku stvarnost zaštite podmorske energije i sistema podataka.
„Snažne mogućnosti pomorskog posmatranja – od svemira do morskog dna – ključne su za otkrivanje, odvraćanje i ublažavanje rizika prije nego što eskaliraju u sistemske poremećaje“, navodi se u inicijativi Komisije.
Kritični podmorski kablovi – odgovorni za 95% međunarodnog internet prometa i milijarde u ekonomskim transakcijama – pod stalnom su prijetnjom hibridne sabotaže, a Baltičko more postaje žarište takvih napada.
Iako se ne radi o telekomunikacijskim kablovima, sabotaža plinovoda Sjeverni tok, niz podvodnih eksplozija i naknadnih curenja plina koji su se dogodili 2022. godine, i dalje ostaje neriješena, uprkos dubokom političkom haosu koji je uslijedio.
Raspodjelama „autonomnih sistema, senzora i umjetne inteligencije (AI)“ pod krinkom posmatranja, čini se da EU tiho gradi mrežu podvodnog nadzora. Uz to, raspoređivanje „ribarskih plovila s više senzora“, autonomnih jedrilica i specijaliziranih nosača dronova sugerira da Brisel efektivno uspostavlja trajnu, distribuiranu mrežu nadzora širom evropskih ekskluzivnih ekonomskih zona.
Štaviše, akademici tvrde da mapiranje dubokog mora i Arktika iz "ekoloških razloga" istovremeno pruža vojsci ključne podatke za aktivnu kalibraciju sonara, podvodnu navigaciju i skrivanje stealth sredstava.
Zastupnik Paulo do Nascimento Cabral (Portugal/Evropska narodna stranka), potpredsjednik odbora za ribarstvo u Evropskom parlamentu, rekao je da, s obzirom na rastući geostrateški značaj Atlantika i veće prisustvo sila poput Rusije i Kine, Evropa mora pojačati ulaganja u neotkrivanje, praćenje i zaštitu svog pomorskog prostora.
"Jačanje posmatranja okeana i istraživanja dubokog mora omogućit će nam da povećamo svoje znanje o morskim ekosistemima i zaštiti kritičnih ljudskih podmorničkih infrastruktura, kao što su globalne komunikacije", rekao je Nascimento Cabral za Euronews.
Monica Verbeek, izvršna direktorica nevladine organizacije Seas At Risk, rekla je da je jačanje razumijevanja okeana važnije nego ikad.
"Ali samo posmatranje nije dovoljno. Pravi test je da li se ove informacije koriste za podršku jačim naporima za očuvanje i obnovu i za osiguranje efikasne zaštite morskih ekosistema", rekla je za Euronews.
Centralizovani sistem za pomorske podatke
Izvršna vlast EU planira ujediniti fragmentirane pomorske podatke kontinenta u centralizovani sistem za koji se očekuje da će kulminirati sofisticiranom virtuelnom simulacijom mora.
Cilj je iskoristiti vještačku inteligenciju u realnom vremenu i autonomno praćenje kako bi se predvidjelo sve, od vremenskih obrazaca do geopolitičkih rizika u brodarstvu.
Iako izvršna vlast EU navodi da će to biti "javna služba", kontrola nad formatiranjem i pristupom ovim podacima omogućava Briselu da jednostrano propisuje globalne regulatorne standarde za pomorsku plovidbu, ribolovne kvote i planiranje priobalnih zona.
Novi zakonodavni prijedlog koji će biti objavljen do kraja godine vjerovatno će uvesti stroge, pravno obavezujuće politike dijeljenja podataka osmišljene da uravnoteže otvorenost prema okolišu sa strogim "sigurnosnim ograničenjima" radi zaštite osjetljivih pomorskih pozicija.
Prema Komisiji, predviđeni su i strogi tehnički standardi za pomorsku opremu, što će isključiti proizvođače izvan EU - posebno kineske i američke dobavljače tehnologije - iz evropskih javnih tendera kako bi se osiguralo da njena mreža nadzora ne može biti ugrožena iznutra.