Predsjednik SAD Donald Trump tvrdi da je mir sa Iranom na dohvat ruke i da bi Hormuški moreuz uskoro mogao ponovo da bude potpuno otvoren za međunarodni saobraćaj. Međutim, poslije višemjesečnih sukoba, prekinutih pregovora i više neuspjelih najava primirja, malo ko je spreman da povjeruje da je kriza zaista završena.
ADVERTISEMENT
Dok diplomatski kanali između Vašingtona i Teherana ponovo rade, svijet se suočava sa pitanjem šta bi eventualni sporazum zaista donio - i da li bi Trump politički mogao da preživi i rat i mir.
Iran je tokom sukoba koristio brze čamce, mine i dronove kako bi blokirao prolaz tankerima kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih energetskih ruta kroz koju prolazi oko petine globalne trgovine naftom. Iako je Trump više puta najavljivao da je dogovor blizu, tržišta su vremenom postala skeptična prema njegovim optimističnim izjavama. Umjesto političkih poruka, investitori sada čekaju konkretne poteze Teherana i Vašingtona.
Ako bi moreuz zaista bio otvoren, uslijedio bi ogroman logistički izazov, piše CNN. Prema procjenama kompanije Kpler, čak 166 tankera sa oko 170 miliona barela nafte i dalje je zaglavljeno u Persijskom zalivu. Povratak normalnog saobraćaja mogao bi da traje i do tri mjeseca.
Pored toga, proizvodnja nafte na Bliskom istoku ne može jednostavno da se "uključi pritiskom na dugme". Tokom rata veliki broj naftnih polja bio je ugašen, a ponovno pokretanje zahtjeva složene inženjerske procese, koordinaciju između država i kompanija, kao i obnovu oštećene infrastrukture.
Prema podacima Kplera, tokom sukoba je obustavljena proizvodnja oko 12 miliona barela sirove nafte dnevno i dodatna tri miliona barela derivata, uglavnom u Saudijskoj Arabiji i Iraku.
Cijene goriva možda neće pasti tako brzo
Iako Trumpovi saradnici tvrde da bi mir mogao brzo da obori cijene energenata, analitičari upozoravaju da oporavak neće biti ni brz ni jednostavan. Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta SAD Kevin Hassett izjavio je da bi sporazum mogao da izazove "bujicu nafte" kroz moreuz i čak dovede do pada inflacije.
"Mogli bismo da vidimo negativnu inflaciju zbog pada cijena energenata", rekao je Hassett za "Fox News".
Međutim, tržišta nisu toliko optimistična. Cijena nafte Brent i dalje se kreće iznad 100 dolara po barelu, dok analitičari JPMorgana procijenjuju da će prosječna cijena do kraja godine ostati oko 97 dolara.
Dodatni problem predstavljaju osiguravajuće kuće koje su cijene pomorskog osiguranja povećale za više hiljada procenata. Mnoge brodarske kompanije i dalje ne žele da šalju tankere kroz region zbog straha od novih napada ili mina.
Iran je već poručio da eventualno ponovno otvaranje moreuza neće značiti "slobodan prolaz" kakav je postojao prije rata.
Trump pod pritiskom sa svih strana
Mogući sporazum sa Iranom izazvao je podjele i među republikancima i među demokratama.
Konzervativni republikanci upozoravaju da bi Trump mogao da napravi prevelike ustupke Teheranu. Senator Thom Tillis podsjetio je da je administracija prije nekoliko nedelja tvrdila da su iranske vojne sposobnosti gotovo uništene.
"A sada govorimo o tome da bi Iran mogao da zadrži nuklearni materijal? Kako to ima smisla?", rekao je Tillis za CNN.
Skeptičan je i senator Roger Wicker, koji smatra da bi insistiranje na dogovoru moglo da ostavi "utisak slabosti", dok je Lindsey Graham upozorio da bi dopuštanje Iranu da zadrži kontrolu nad Hormuškim moreuzom promijenilo ravnotežu snaga na Bliskom istoku.
Sa druge strane, demokrate tvrde da Trump pokušava da izađe iz sukoba koji je sam pokrenuo bez jasnog plana. Senator Cory Booker ocijenio je da eventualni sporazum ne rješava ključno pitanje iranskog nuklearnog programa.
"Predsjednik je rekao da je u rat ušao kako bi zaustavio iranski nuklearni program. Ovo to ne rješava", rekao je Booker.
Demokrata Chris Van Hollen upozorio je da bi dogovor mogao da vrati situaciju "na stanje prije rata ili čak gore", ali je priznao da Vašington možda više nema mnogo opcija.
Da li Iran uopšte želi mir?
Dodatni problem za Vašington predstavljaju kontradiktorne poruke iz Teherana.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei izjavio je da postoji "određeni nivo razumijevanja" sa SAD, ali je naglasio da dogovor nije blizu i nagovijestio da Iran želi da zadrži određenu kontrolu nad moreuzom.
Istovremeno, pojedini iranski zvaničnici smatraju da je Teheran iz sukoba izašao kao pobjednik, uprkos ozbiljnoj ekonomskoj krizi i velikim razaranjima.
Američke obavještajne procjene, prema pisanju CNN-a, ukazuju da je Iran već obnovio dio proizvodnje dronova i počeo rekonstrukciju pojedinih vojnih kapaciteta uništenih tokom američko-izraelskih napada. To dodatno pojačava strahovanja da bi svaki novi prekid pregovora mogao brzo da vrati region u otvoreni sukob.
Kako sve više detalja mogućeg sporazuma izlazi u javnost, Trump se suočava sa dva ključna pitanja: da li će novi dogovor biti čvršći od nuklearnog sporazuma Baracka Obame iz 2015. godine i da li je rat sa Iranom uopšte doveo SAD u bolju poziciju. Sama činjenica da se ta pitanja postavljaju pokazuje koliko je situacija politički komplikovana za Bijelu kuću.
Nastavak rata mogao bi da izazove novu eskalaciju, dodatni rast cijena goriva i još veći pad Trumpove popularnosti. Ali ni mir postignut uz velike ustupke Iranu možda neće biti politički prihvatljiv za američku javnost.
Zato se Trump sada nalazi između dvije podjednako rizične opcije - rata koji ne može lako da dobije i mira koji možda neće moći da predstavi kao pobjedu.