Američki medij Axios objavio je alarmantan izvještaj prema kojem Kuba posjeduje više od 300 vojnih dronova. Prema obavještajnim podacima, unutar kubanskih vojnih krugova navodno se razgovaralo o potencijalnoj upotrebi ovih letjelica za napade na strateške američke ciljeve. Pod lupom su se našli američka vojna baza u zaljevu Guantanamo, brodovi SAD-a koji patroliraju Karibima, ali i najjužnija tačka kontinentalnog dijela Sjedinjenih Američkih Država.
ADVERTISEMENT
Osovina Havana–Teheran–Moskva: Nabavka tehnologije i vojni savjetnici
Prema izvorima na koje se poziva Axios, Kuba od 2023. godine aktivno nabavlja jurišne dronove iz Irana i Rusije. Američke obavještajne službe vjeruju da su kubanski obavještajci detaljno proučavali strategije i načine na koje se Iran suprotstavljao SAD-u tokom ranijih sukoba na Bliskom istoku.
Dodatnu zabrinutost u Washingtonu izaziva podatak da su iranski vojni savjetnici nedavno boravili u Havani, što ukazuje na direktnu taktičku saradnju na terenu.
"Činjenica da se takva tehnologija nalazi tako blizu granica SAD-a duboko je zabrinjavajuća, posebno kada uzmemo u obzir povezanost Kube s Iranom, Rusijom i drugim akterima koje Washington vidi kao direktnu prijetnju", izjavio je jedan američki zvaničnik.
Ukrajinsko iskustvo i špijunske baze na ostrvu
Pored iranskog uticaja, izvještaj naglašava i duboku saradnju Kube s Rusijom i Kinom. Procjenjuje se da se oko 5.000 kubanskih vojnika borilo na strani Rusije u ratu u Ukrajini. Dio tih vojnika vratio se na Kubu, prenoseći ključna, moderna iskustva s ratišta o upotrebi dronova i savremenim metodama ratovanja.
Istovremeno, američki zvaničnici upozoravaju da Rusija i Kina navodno koriste špijunske objekte na tlu Kube za prikupljanje osjetljivih obavještajnih podataka, čime se ovo ostrvo ponovo pozicionira kao logistički centar za geopolitičke protivnike SAD-a.
Energetski kolaps i pritisak Trumpove administracije
Ove vojne tenzije dolaze u trenutku kada se Kuba suočava s katastrofalnom ekonomskom i energetskom krizom. Električna mreža zemlje nedavno je doživjela djelimični kolaps, zbog čega veliki dijelovi ostrva ostaju bez struje i po 20 sati dnevno.
Situacija je eskalirala nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio oštrim sankcijama svim državama koje snabdijevaju Kubu gorivom. Kao direktna posljedica ovih pritisaka, Venecuela i Meksiko drastično su smanjili isporuke nafte Havani. Trump je otvoreno poručio da očekuje "kolaps" kubanske vlasti i naglasio da SAD insistiraju na korjenitim promjenama u komunističkoj vladi.
Ultimatumi CIA-e i optužnica protiv Raula Castra
U jeku ove krize, direktor CIA-e John Ratcliffe nedavno je posjetio Havana-u. Tokom posjete je, prema navodima medija, prenio oštru i jasnu poruku: Washington će sarađivati s Kubom samo ukoliko tamošnje vlasti provedu "fundamentalne promjene".
Dodatni diplomatski i pravni pritisak stiže iz američkog Ministarstva pravde, koje priprema otvaranje optužnice protiv Raula Castra. Castro se tereti za navodnu umiješanost u napad iz 1996. godine, kada su kubanske snage oborile avione humanitarne grupe "Brothers to the Rescue".