U Jerevanu je održan 8. samit Evropske političke zajednice, pod motom "Građenje budućnosti: Jedinstvo i stabilnost Evrope". Domaćin skupa, jermenski premijer Nikol Pashinyan, zajedno sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Costom, okupio je lidere iz skoro pedeset zemalja u trenutku kada se globalni poredak ubrzano mijenja.
ADVERTISEMENT
Rat u Ukrajini ulazi u četvrtu godinu, tenzije na Bliskom istoku ne jenjavaju, a povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću izazvao je duboke sumnje u pouzdanost američkih garancija bezbjednosti Evropi. U takvoj atmosferi, samit je bio prilika da Evropa pokaže može li da preuzme aktivniju ulogu i doprinese obnovi međunarodnog poretka koji se raspada.
Evropska politička zajednica, koju je 2022. godine pokrenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron kao neformalni forum za razgovore izvan stroge strukture Evropske unije, već je prešla put od ad hoc inicijative do platforme koja okuplja i članice EU, i zemlje kandidatkinje, i partnere sa kontinenta, pa čak i one van njega.
Ovog puta u Jermeniji koja se polako udaljava od ruskog uticaja, samit je dobio posebnu težinu. Jerevan je iskoristio priliku da pokaže svoju evropsku orijentaciju, dok su lideri koristili forum da koordinišu stavove o bezbjednosti, energetici, hibridnim prijetnjama i regionalnoj stabilnosti.
Samit je bio najveći međunarodni događaj u istoriji Jerevana.
Zelenski: Rusija će ili da sjedne za sto ili da proširi rat
Najjače i najodlučnije poruke stigle su od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i kanadskog premijera Marka Carneyija.
Zelenski je, kao i uvijek na ovakvim skupovima, bio direktan, sa konkretnim zahtjevima. Ponovio je hitnu potrebu za jačanjem ukrajinske protivvazdušne odbrane, finansijskom podrškom za oporavak zemlje i novim sankcijama Rusiji koje bi Vladimira Putina dovele za pregovarački sto.
Posebno je istakao da se bliži ključni trenutak za Rusiju u kojem ili mora da sjedne za sto ili da proširi i pojača ratne napore. Njegova posjeta Jerevanu imala je i simboličku težinu, jer je označila dalje približavanje Ukrajine i Jermenije u zajedničkom traženju evropske podrške.
Zelenski je pozdravio široko učešće lidera, rekavši da takvo jedinstvo šalje jasnu poruku o spremnosti da se brani suverenitet i ljudski život u vremenima kada se stara pravila međunarodnog poretka urušavaju.
Carney: Evropa može postati baza iz koje će biti izgrađen novi poredak
Kanadski premijer Mark Carney, kao prvi neevropski učesnik u istoriji EPZ-a, ostavio je možda najsnažniji utisak cijelog samita. Njegovo prisustvo samo po sebi bilo je politički značajno, jer je poslat signal da Evropa traži nove partnere u doba američke nepredvidivosti.
Carney je upozorio da svijet prolazi kroz duboki rascjep, tehnološki, energetski i geopolitički, te da se stari poredak predvođen Sjedinjenim Državama nepovratno mijenja.
"Evropa se neće pokoriti brutalnijem svijetu, već može postati baza iz koje će biti izgrađen novi međunarodni poredak", poručio je Carney, prenosi The Guardian.
Najavio je dodatnih 270 miliona dolara pomoći Ukrajini za ključne vojne kapacitete i pozvao na tijesnu saradnju Evrope i Kanade u oblastima kritičnih minerala, vještačke inteligencije i odbrane.
Njegove riječi su protumačene i kao poziv na stvaranje novog transatlantskog saveza koji neće zavisiti samo od Vašingtona. Carney je hvalio i napredak u mirovnom procesu između Jermenije i Azerbejdžana, čime je pokazao da Kanada vidi širu ulogu u stabilizaciji regiona.
Macron među najaktivnijim učesnicima
Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je među najaktivnijim učesnicima, što nije iznenađenje s obzirom da je EPZ njegova originalna ideja. Sazivao je posebne sastanke o Ukrajini zajedno sa britanskim premijerom Keirom Starmerom i ponavljao svoju viziju strateške autonomije Evrope.
"Mi, Evropljani, gradimo svoja bezbjednosna rješenja", naglasio je Macron, ističući da Evropa više ne smije da zavisi ni od SAD, ni od Kine, ni od Rusije. Govorio je o potrebi za "de-risking", tj. smanjenje zavisnosti u energetici, tehnologiji, lancima snabdijevanja i odbrani.
Njegova vidljivost i inicijative podsjetile su da Pariz želi da EPZ postane ključna platforma za evropsku diplomatiju. Francuska je iskoristila samit i za jačanje bilateralnih veza sa Jermenijom, uključujući strateško partnerstvo, a Macron je lično obećao da će podići pitanje jermenskih zatvorenika u Azerbejdžanu pred Ilhamom Aliyevim.
"Evropa je jaka kada se naprijed kreće zajedno", poručio je, što je zvučalo kao direktan apel za veću koordinaciju.
Nasuprot francuskoj aktivnosti, uočljivo je bilo odsustvo njemačkog kancelara Friedricha Merza. Njemačka je poslala predstavnika nižeg ranga, a zvanično objašnjenje bilo je da kancelar ima druge obaveze. Međutim, to odsustvo nije prošlo nezapaženo.
Analitičari su ga tumačili kao znak unutrašnjih problema u Njemačkoj i opreza prema pretjerano ambicioznoj francuskoj ulozi. Prije samo nekoliko dana američki predsjednik Donald Trump donio je odluku o povlačenju 5.000 vojnika iz baza u Njemačkoj. Merz je prokomentarisao da to nije iznenađujuća i da to ne smatra odmazdom.
On je dodao da ta odluka nije povezana sa neslaganjem dvojice lidera oko rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.
"Ne odustajem od rada na transatlantskim odnosima, niti odustajem od saradnje sa Donaldom Trumpom", rekao je Merz, a prenio DW.
Na samitu je francuski predsjednik stigao i da zapjeva za učesnike, te je izveo pjesmu "La Boem" pokojnog francuskog šansonjera jermenskog porekla Charlesa Aznavoura. Pjesma je simbol bliske veze između Francuske i Jermenije, prenosi televizija BFM.
Jermenija takođe iskoristila samit za podizanje svijesti o sopstvenim problemima
Domaćin Nikol Pashinyan iskoristio je samit da pokaže koliko se Jermenija promijenila. Skup je bio prilika da se istakne jermenski put ka Evropi, sa naglaskom na demokratske reforme i diversifikaciju partnerstava.
Prisustvo brojnih lidera, uključujući i predstavnike Turske i Azerbejdžana na nižem nivou, dalo je prostora za diskusije o regionalnoj stabilnosti na Kavkazu.
Evropska unija je najavila dalja ulaganja kroz Global Gateway strategiju u vrijednosti do 2,5 milijarde evra, fokusiranu na infrastrukturu, energetiku i digitalnu ekonomiju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je istakla važnost promjene u Jermeniji poslije konflikta i zatvorenosti za integracije sa Zapadom.
"Sada to mijenjate zahvaljujući hrabroj odluci u korist mira i snažnije integracije u evropske mreže. Zahvaljujući tome, Jermenija može postati regionalni hab za nove trgovinske puteve", rekla je, prenosi Armenpress.
Pashinyan je uspio da iskoristi forum za jačanje bilateralnih veza, pa su tako potpisana strateška partnerstva sa Velikom Britanijom, Hrvatskom, Bugarskom, a Francuska je najavila još dublje strateško partnerstvo, uključujući i posjete i kulturne projekte.
Samit je takođe poslužio kao snažna podrška mirovnom procesu sa Azerbejdžanom, gdje je Evropa pozdravila napredak postignut uz američku pomoć 2025. godine.
Jermenija je dobila i jasne signale o mogućoj vojnoj i bezbjednosnoj podršci preko European Peace Facility, kao i jačanju misija EU na granici sa Azerbejdžanom.
Na kraju, samit je završen bez dramatičnih novih sporazuma, ali sa jasnijim razumijevanjem zajedničkih izazova. Lideri su ponovili podršku Ukrajini, razgovarali o diversifikaciji energetskih ruta i naglasili važnost demokratske otpornosti.
Za Jermeniju, domaćinstvo je bilo veliki diplomatski uspjeh koji jača njen međunarodni položaj. Za Evropu, ovo je bio još jedan korak u traženju novog glasa u svijetu koji se mijenja brže nego ikad, prenosi Euronews Srbija.