ADVERTISEMENT

Prošao je mjesec dana otkako su SAD i Izrael ispalili prvu salvu u Iranu, započevši rat koji je destabilizovao regiju, poremetio globalne lance snabdijevanja i izazvao međunarodnu krizu cijena nafte, dok se napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju, a plovidba preko strateškog Hormuškog moreuza ostaje zatvorena.

Američki predsjednik Donald Trump iznio je pet ciljeva koje Vašington treba postići prije okončanja rata s Iranom. Ali sada, mjesec dana kasnije, nagovijestio je da bi SAD uskoro mogle "smanjiti" svoje operacije, uprkos tome što neki od njegovih ključnih ciljeva ostaju nedefinisani ili neispunjeni.

Prema većini izvještaja, američki i izraelski napadi su značajno smanjili iranske vojne sposobnosti i ubili brojne visoke zvaničnike. Međutim, ti taktički uspjesi ne znače nužno i postizanje svih predsjednikovih strateških ciljeva, piše Euronews.

Neke od njegovih ciljeva je teško ostvariti i ako SAD odu s nedovršenim ciljevima, a iranska Islamska revolucionarna garda ostane na vlasti, Trump bi se mogao suočiti s političkim posljedicama kod kuće i globalnim reperkusijama zbog onoga što je postigao svojom odlukom da pokrene rat po vlastitom izboru koji je preokrenuo Bliski istok i uzburkao globalnu ekonomiju.

Američki predsjednik je dosljedno insistirao da operacije u Iranu premašuju predviđanja, kako po uspjehu, tako i po vremenskom okviru. Evo pogleda na ciljeve koje je postavio Trump i gdje se oni trenutno nalaze.

"Potpuna degradacija iranskog raketnog kapaciteta"

Jedan od glavnih ciljeva koje je američki predsjednik postavio u Iranu bio je uništiti njihove rakete i "sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom".

Administracija tvrdi da su te mogućnosti značajno smanjene, ali Iran i dalje lansira rakete i dronove, uključujući niz baražnih napada na Izrael, dok je Trump tvrdio da su pregovori s Iranom u toku.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući izjavio da je oko 90% iranskih raketa i lansera onesposobljeno, te da su dronovi i fabrike u kojima se proizvode dronovi i rakete "u velikom kvaru".

Međutim, tokom protekle sedmice, čini se da su se iranski napadi intenzivirali, a Teheran redovno ispaljuje baraže dronova i naprednih raketa na Izrael i susjedne arapske države Persijskog zaliva u kojima se nalaze američke baze.

Uoči obilježavanja prvog mjeseca rata, u raketnom napadu na američku vojnu bazu u Saudijskoj Arabiji u petak je ranjeno 10 američkih vojnika i oštećeno nekoliko aviona, prema američkim zvaničnicima koji su anonimno razgovarali s agencijom AP.

"Uništiti iransku odbrambenu industrijsku bazu"

Prije prošle sedmice, američki predsjednik i njegova administracija ponekad su ovo navodili kao samostalni cilj, opisujući ga kao cilj da se "sravni sa zemljom njihova raketna industrija".

U drugim slučajevima, ovo nije bilo na listi. Pentagon je to uglavnom svrstao među prvi cilj uništavanja iranskog raketnog kapaciteta.

Američka Centralna komanda saopštila je da su među ciljevima napada u Iranu proizvodnja oružja i postrojenja za proizvodnju projektila i dronova. Ipak, iranski napadi na zalivske susjede i Izrael se nastavljaju, a zvaničnici u Teheranu tvrde da mogu nastaviti borbu koliko god je potrebno.

Analitičari kažu da Iran već godinama masovno proizvodi i skladišti oružje u pripremi za takav rat, napominjući da je Trumpov cilj nerealan jer se ovo oružje, posebno dronovi, može proizvoditi u relativno malim pogonima u velikim količinama. Takođe nije jasno koliko takvih pogona postoji.

"Ukinite njihovu mornaricu i vazduhoplovstvo"

SAD i Izrael su brzo uspostavili vazdušnu nadmoć na nebu iznad Irana, gdje su uglavnom letjeli bez ikakvog protivnika. Američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak da je Vašington oštetio ili uništio više od 150 iranskih brodova tokom rata.

Nakon što je američka podmornica početkom marta torpedirala i potopila iranski ratni brod, dva druga iranska broda - IRIS Bushehr i IRIS Lavan - pristala su u Šri Lanki i Indiji i zatražila pomoć od te dvije zemlje.

Nije bilo naznaka iz SAD-a da su od tada potopljeni ili zarobljeni.

Iranska Revolucionarna garda ima vlastitu mornaricu koja se takođe oslanja na manje brodove za izvođenje napada rojem i bacanje mina.

Nije jasno koliko je te snage preostalo niti da li je postavljena mina, ali iranske rakete i dalje ometaju plovidbu kroz uski prolaz Hormuški moreuz.

"Nikada ne dozvoliti Iranu da se približi nuklearnom kapacitetu"

Trump je napravio dramatičan zaokret u protekloj godini nakon što je u junu izjavio da su SAD "uništavale" iranski nuklearni program, samo da bi njegovi pomoćnici upozorili da je Iran samo nekoliko sedmica udaljen od nabavke bombe koja bi opravdala trenutne operacije.

Iranski državni mediji su javili da su njihova nuklearna postrojenja napadnuta u petak. Pogođeni su postrojenje za tešku vodu i postrojenje za proizvodnju žutog kolača, a Izrael je kasnije potvrdio da stoji iza napada.

Izrael je prethodno najavio napade na druge ciljeve povezane s nuklearnim programom, uključujući ubistvo vrhunskog iranskog nuklearnog naučnika.

Jedno od najhitnijih pitanja u ratu je hoće li Trump nastojati zaplijeniti ili uništiti oko 440 kilograma obogaćenog uranijuma koji Teheran posjeduje, a koji bi potencijalno mogao biti korišten za nuklearno oružje.

Trump je u ponedjeljak prvi put izjavio da će SAD izvući uranijum, za koji se vjeruje da je zakopan duboko ispod planinskog postrojenja.

Naznačio je da bi se to dogodilo ako bi Vašington postigao neku vrstu dogovora s Iranom o povratku oružja SAD-a. Stručnjaci kažu da bi njegovo zauzimanje bez dozvole Irana bila opasna misija i zahtijevalo bi značajno raspoređivanje američkih trupa u zemlji.

"Zaštita, na najvišem nivou, naših bliskoistočnih saveznika"

Trump je, u nedavnoj objavi na Truth Social, dodao peti cilj za SAD: „Zaštititi, na najvišem nivou, naše bliskoistočne saveznike, uključujući Izrael, Saudijsku Arabiju, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, Kuvajt i druge. Hormuški moreuz će morati čuvati i, po potrebi, nadzirati druge nacije koje ga koriste - Sjedinjene Države to ne čine!“

SAD već imaju hiljade vojnika u bazama i drugim objektima u regiji.

Nije jasno koliko je Trump još spreman ići kako bi zaštitio saveznike na Bliskom istoku od prijetnji, a Iran je i dalje u stanju napasti te zemlje. Takođe nije jasno koliko su SAD spremne ići kako bi Hormuški moreuz ostao otvoren.

Trump je oklijevao oko toga da li SAD treba da preuzme ulogu u nadziranju situacije. Ponovo je produžio rok Iranu da ponovno otvori Hormuški moreuz ili se suoči s napadima na svoje elektrane, sada im dajući rok do 6. aprila.

Dodatni ciljevi koji nisu na listi

Trump je govorio o promjeni režima od početka rata, ohrabrujući iranski narod da "preuzme" svoju vladu nakon što je Izrael, uz pomoć SAD-a, pokrenuo napade u kojima je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i veliki dio njegovog višeg ešalona lidera.

Trumpova administracija nikada nije eksplicitno navela promjenu režima kao cilj u Iranu, uprkos tome što je jasno stavila do znanja da žele okončati 47-godišnju vladavinu represivne teokratije.

Trump je u četvrtak u Bijeloj kući izjavio da je režim "uglavnom desetkovan".

„Može se zaista reći da imamo promjenu režima jer su ubijeni“, rekao je u intervjuu za američku televizijsku kuću Fox News.

Sada Vašington tvrdi da vodi razgovore s elementima iste iranske vlade kako bi se brzo okončao sukob i ponovo otvorio Hormuški moreuz za pomorski promet. Iran, međutim, i dalje javno insistira da ne pregovara s Bijelom kućom.

I čini se da se Trumpove početne nade za iranski narod i dalje neće ispuniti.

Osim toga, Trump je ranije govorio o tome da će Iranu ukinuti mogućnost finansiranja posredničkih grupa u regiji, poput Hamasa u Gazi, Hezbolaha u Libanu, Huta u Jemenu i Narodnih mobilizacijskih snaga u Iraku.

Zvaničnici Bijele kuće ponudili su malo novosti o ovom cilju, koji je predsjednik opisao kao osiguranje da "teroristički posrednici u regiji više ne mogu destabilizovati regiju ili svijet i napadati naše snage" i "osiguravanje da iranski režim ne može nastaviti naoružavati, finansirati i usmjeravati terorističke vojske izvan svojih granica".

Iako su SAD napale milicije povezane s Iranom u Iraku, a Izrael, čini se, proširuje svoje operacije protiv Hezbolaha u Libanu, administracija nije ponudila detalje o tome kako će trajno zaustaviti podršku Teherana tim militantnim grupama.

Bijela kuća je, međutim, u saopštenju navela da je ključni cilj osigurati da iranske posredničke grupe ne mogu dalje destabilizovati regiju i tvrdi da se „posrednici teško bore jer je američka vojska toliko jaka i smrtonosna“.