Kašmir, himalajska regija na sjeveru indijskog potkontinenta, već više od 70 godina jedno je od najnestabilnijih žarišta na svijetu. Od sticanja neovisnosti od Britanskog Carstva 1947. godine Indija i Pakistan vodili su više ratova i sukoba, gotovo sve zbog prava na Kašmir, koji obje zemlje prisvajaju.
Nakon podjele Britanske Indije na većinski hinduističku Indiju i muslimanski Pakistan Kašmir je postao predmet prijepora. Iako je imao pretežno muslimansko stanovništvo, u to vrijeme njime je vladao hinduistički princ.
U oktobru 1947. godine izbio je prvi rat između dviju novoosnovanih država. Sukob, u kojem su poginule tisuće ljudi, završio je 1948. godine bez konačnog rješenja.
Linija prekida vatre
Godinu dana kasnije, 1949., uz posredovanje Ujedinjenih naroda uspostavljena je linija prekida vatre, koja je podijelila Kašmir na dva dijela – jedan pod indijskom, a drugi pod pakistanskom kontrolom. UN je tada obećao referendum među stanovnicima Kašmira koji bi im omogućio da odluče žele li pripasti Indiji ili Pakistanu, piše Index.hr.
Taj referendum, međutim, nikad nije održan.
Danas je Kašmir podijeljen na tri dijela koje kontroliraju različite sile. Indija upravlja južnim i srednjim dijelom regije, poznatim kao Džamu i Kašmir, te planinskom regijom Ladakh na istoku, koja uključuje strateški važno područje Siachen.
Pakistan drži jugozapadni dio pod nazivom Azad Kašmir te sjeverni dio poznat kao Gilgit-Baltistan. Kina, s druge strane, kontrolira visokoplaninsku pustinju Aksai Chin na sjeveroistoku, na koju pravo polaže i Indija smatrajući je dijelom Ladakha.
Linija kontrole
Granica između indijskog i pakistanskog dijela Kašmira poznata je kao Linija kontrole (LoC). Iako nije međunarodno priznata kao službena granica, LoC danas predstavlja stvarnu razdjelnicu između teritorija pod upravom dvije države. Linija je potvrđena nakon rata 1971. godine i temelji se na Karachi sporazumu iz 1949. godine, kojim je uspostavljeno primirje uz nadzor Ujedinjenih naroda.
Kašmir je, potvrdila je to i jutrošnja eskalacija, jedna od najopasnijih geopolitičkih tačaka na svijetu. Sukob je tokom posljednje tri decenije odnio desetine hiljada života, a konačno rješenje i dalje se ne nazire.