Odnosi američkog i ukrajinskog predsjednika ponovo su zahladnili, vraćajući se na "fabrička podešavanja", dok nova energetska kriza diktira američke poteze. Prema posljednjim informacijama, Donald Trump je sklopio sporazum o uvozu dizela sa Rusijom, čime je praktično stavio ad akta nedavni sporazum o sankcijama Moskvi. Kompletan diplomatski pritisak sada je usmjeren isključivo na Ukrajinu, uz jasnu poruku da rat mora biti okončan. Trump, usred rasta cijena u Americi, izričito tvrdi da su ukrajinski napadi na ruske rafinerije glavni krivci za nestašicu i visoku cijenu dizela na globalnom tržištu.
ADVERTISEMENT
Na nedavnom skupu u Briselu, upitan da li se osjeća kao žrtveni jarac, Volodimir Zelenski uzvratio je kiselim osmijehom, izbjegavajući odgovor. U isto vrijeme, Kijev se suočava sa ozbiljnim tehničkim problemima jer su sistemi Starlink i Starshield usporili rad. Iako se razmjenjuju optužbe, Elon Musk tvrdi da američka administracija nikada nije tražila uvođenje ovakvih restrikcija. Uporedo s tim, Trumpov izaslanik Steve Witkoff boravio je u Oslu, a potom otišao u Moskvu kako bi organizovao trilateralni susret. Vladimir Putin je oslobodio jednog američkog državljanina, na čemu mu je Witkoff zahvalio, pohvalivši usput ukidanje ruskih izvoznih kontrola za dizel. Ipak, Putin ostaje neumoljiv kada su u pitanju ukrajinske teritorije, tvrdeći da su to istorijski ruske zemlje.
Zelenski je kasnije navodno nagovijestio mogućnost zamrzavanja konflikta po sadašnjim linijama fronta, svjestan da ukrajinska vojska trpi posljedice smanjene podrške i tehnoloških opstrukcija. Kremlj je ubrzo potvrdio da se trilateralni pregovori na najvišem nivou nastavljaju tokom novembra u Abu Dabiju. U međuvremenu, mediji prenose da se aktivno traži zvanični evropski pregovarač sa Rusijom, a kao glavni kandidati trenutno se ističu bivši predsjednik Finske Sauli Niinisto i aktuelni predsjednik Evropskog savjeta Antonio Costa.
Fokus na Iran i nova strategija Vašingtona
Analizirajući motive za ovakav nagli američki zaokret, direktor Instituta za evropske studije, Slobodan Zečević u razgovoru za Euronews Srbija ističe unutrašnje probleme Vašingtona pred predstojeće predsjedničke izbore. Prema njegovim riječima, ključni razlog za promjenu kursa leži u činjenici da Amerika ne može efikasno da vodi rat na dva fronta.
"Trump ne može da pomaže istovremeno Ukrajinu, a da ima rat u Iranu. Njega ometa taj rat koji mu značajno remeti unutrašnju situaciju, s obzirom na to da je cijena galona dizela drastično skočila", navodi Zečević.
On dodaje da to direktno kvari šanse Republikanske stranke na izborima.
"Trump pokušava da zaustavi taj ekonomski pad, znači da jednostavno dogovorom sa ruskim predsjednikom Putinom umanji tu energetsku krizu koja pogađa američko stanovništvo, ali i Evropu. Obećao je glasačima da neće otvarati nove ratove, a sukob sa Iranom mu se sada vratio kao bumerang", precizira Zečević.
Dragana Filipović, karijerni diplomata, smatra da se suština ovog dogovora krije u Trumpovoj dugoročnoj geopolitičkoj strategiji. Prema njenom mišljenju, isporuka ruske nafte ima samo simboličan značaj, s obzirom na to da su dogovorene količine dovoljne tek za nekoliko dana potrošnje u Sjedinjenim Državama.
"Ova situacija nas vraća na sam početak mandata Donalda Trumpa, kada je pravio svoje strateško razmišljanje o tome kakav svet želi. Od početka on nije želio rat u Ukrajini. Smatrao je da će sa Putinom da se dogovara oko energetike, a sa Kinezima oko Pacifika", objašnjava Filipović.
Ona naglašava da Kijev kvari te planove.
"U ovom trenutku, Trumpu je Zelenski potpuna smetnja, i on vrši pritisak na njega ne bi li prihvatio teritorijalne ustupke. Za Trumpa je Iran bitan i uveliko se govori o novoj ofanzivi čiji je cilj da se zada završni udarac i uništi iranski nuklearni potencijal", upozorava na kraju Filipović.