Ovog vikenda mnoge zemlje pomjeriće satove jedan čas unazad, vraćajući se na zimsko, odnosno „standardno“ vrijeme, koje je više usklađeno sa položajem Sunca, nakon višemjesečnog perioda ljetnjeg računanja vremena.

Satovi se pomjeraju dva puta godišnje. Iako je u više navrata bilo pokušaja da se ova praksa ukine, kazaljke se svakog proljeća i jeseni i dalje pomjeraju za jedan čas.

Sezonsko pomjeranje sata uvedeno je tokom Prvog svjetskog rata radi uštede energije, a u mnogim zemljama ponovo je uvedeno tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka, piše Euronews.

Međutim, istraživači danas upozoravaju na moguće posljedice ove prakse po zdravlje, posebno kada je riječ o proljećnom pomjeranju sata.

Ipak, odluka o tome da li ovu praksu treba ukinuti samo je prvi korak.

„Ukoliko bismo ukinuli pomjeranje sata, riješili bismo jedan problem, ali bismo se suočili s drugom odlukom: po kojem vremenu treba da živimo tokom cijele godine?“, rekao je Raymond Lam, profesor psihijatrije na Univerzitetu Britanske Kolumbije i vodeći autor nedavno objavljene analize o uticaju ljetnjeg računanja vremena na zdravlje.

Autori analize navode da bi ukidanje pomjeranja sata otklonilo kratkoročne poremećaje, ali da bi izbor trajnog sistema računanja vremena odredio dugoročne posljedice po javno zdravlje.

„Naučni dokazi o uticaju na zdravlje idu u prilog standardnom, odnosno zimskom računanju vremena, prvenstveno zato što je jutarnja svjetlost važna za naš biološki sat, san i raspoloženje.“

Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke. Trajno ljetnje računanje vremena omogućava da večeri budu duže svijetle, što može pogodovati rekreaciji, druženju, putovanju na posao i određenim privrednim aktivnostima.

Međutim, takav sistem pomjera izlazak Sunca za jedan čas unaprijed, zbog čega bi tokom zime više ljudi ustajalo, putovalo u školu i odlazilo na posao po mraku.

„Našem biološkom satu potrebna je jutarnja svjetlost kako bi ostao usklađen sa 24-časovnim dnevnim ciklusom“, rekao je Ralph Mistlberger, profesor psihologije na kanadskom Univerzitetu Simon Fraser . „Trajno ljetnje računanje vremena pomjera tu svjetlost za jedan čas kasnije, upravo u periodu kada su zimska jutra već najtamnija.“

Trajno zadržavanje standardnog, odnosno zimskog računanja vremena omogućava raniji izlazak Sunca tokom zime. To je prirodnije usklađeno s ljudskim cirkadijalnim ritmom, jer obezbjeđuje jutarnju svjetlost neophodnu za sinhronizaciju biološkog sata.

Izlaganje jutarnjoj svjetlosti pomaže u ublažavanju prirodne tendencije biološkog sata da kasni u odnosu na dnevni ciklus. Na taj način smanjuje se pospanost, a podržavaju budnost, kvalitet sna i stabilnije raspoloženje, navodi se u analizi.

Autori analize zaključuju da je standardno, odnosno zimsko računanje vremena, najbolji izbor za zdravlje.

„Politika računanja vremena ujedno je i politika javnog zdravlja“, rekla je Alexandra Choi, zdravstvena službenica u organizaciji Vancouver Coastal Health.

„Ukoliko se vlasti odluče za trajno ljetnje računanje vremena, trebalo bi unaprijed da planiraju kako će ublažiti moguće posljedice prije prve zime — od bezbjednijeg jutarnjeg putovanja i fleksibilnijeg vremena početka radnog dana do praćenja kvaliteta sna, mentalnog zdravlja i povreda.“