ADVERTISEMENT

Najveće zdravstvene krize nastaju iz humanitarnih katastrofa, uključujući ratove, političku nestabilnost, raseljavanje, klimatske promjene i izbijanje bolesti, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svom novom izvještaju.

Ovi konflikti ometaju medicinske usluge kao što su kampanje vakcinacije, ograničavaju pristup čistoj vodi i sanitarnim uslovima, povećavaju neuhranjenost i širenje infekcija, ugrožavaju mentalno zdravlje ljudi i dovode do napada na zdravstvene ustanove, da ne spominjemo broj žrtava koje uzrokuju same katastrofe, ističe organizacija.

"Dostava zdravstvene zaštite ključna je za izgradnju mira“, rekao je dr. Mike Ryan, lider programa za zdravstvene hitne situacije SZO-a, novinarima tokom brifinga.

SZO je saopćio da je 17 od 42 zdravstvene hitne situacije koje pogađaju svijet ove godine "treći stepen“ – najteži tip.

Evo pregleda najtežih zdravstvenih kriza s kojima se svijet suočava 2025. godine.

Rat u Ukrajini (Izvor: AP Photo/Efrem Lukatsky)

Ratovi i sukobi

Zdravstveni sistem Ukrajine pretrpio je velike štete otkako je Rusija započela svoju punu invaziju 2022. godine. Više od 200 napada na zdravstvene ustanove izazvalo je "značajnu štetu i eroziju nade“, izjavio je šef SZO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Rat u Ukrajini jedina je krizna zdravstvena situacija najvišeg stepena u Europi, a više od 12,7 miliona ljudi u zemlji treba medicinsku pomoć.

Izraelski sukobi s Hamasom i Hezbollahom

Više od 46.600 Palestinaca ubijeno je od oktobra 2023. godine, kada je Izrael započeo napade na Gazu nakon napada grupe Hamas.

Rat je uništio bolnice u Gazi, a više od 3 miliona ljudi sada treba medicinsku pomoć. U Libanu, 1,2 miliona ljudi je raseljeno, a samo četiri bolnice su još uvijek funkcionalne u područjima pogođenim sukobom.

Sudan je pretrpio 141 napad na zdravstvene ustanove od početka građanskog rata 2023. godine, a 39% medicinskih centara je uništeno.

Više od 30,4 miliona ljudi u Sudanu treba hitnu medicinsku pomoć, dok je više od 2,9 miliona ljudi pobjeglo u susjedne zemlje, izazivajući zdravstvene krize u izbjegličkim kampovima.

Posljedice u Siriji i Afganistanu

Zdravstveni sistem Sirije već je bio oslabljen prije nego što su izbjeglice počele vraćati u zemlju. Više od 16,7 miliona Sirijaca treba medicinsku pomoć, a broj se vjerojatno povećava 2025. godine.

U Afganistanu, 14,3 miliona ljudi suočava se s ozbiljnim zdravstvenim izazovima zbog dvodecenijskog rata i kontrola Talibana.

Hamasovi vojnici (Izvor: AP Photo/Jehad Alshrafi)

Rastuća nesigurnost u Haitiju

Oslabljene državne institucije i rastuće bande stavile su oko 40% stanovništva Haitija u potrebu za hitnom medicinskom pomoći. Zemlja se također bori s epidemijom kolere.

Preklapajuće prijetnje u Africi i Aziji

U Mjanmaru, sukobi između budista i muslimana, u kombinaciji s prirodnim katastrofama i ekonomskim problemima, ugrožavaju milione ljudi.

U Jemenu, 19,5 miliona ljudi treba medicinsku pomoć zbog ekoloških kriza i sukoba. Etiopija se suočava s višestrukim krizama, a više od 21 miliona ljudi treba zdravstvenu pomoć zbog prirodnih nepogoda i nasilja.

Slično, u Somaliji, šest miliona ljudi zahtijeva hitnu medicinsku pomoć zbog bolesti i klimatskih promjena.

Problemi sa pitkom vodom i ekološke krize (Izvor: (AP Photo/Nariman El-Mofty)

Južni Sudan i DR Kongo

U Južnom Sudanu, epidemije malarije i ospica te sigurnosni problemi ometaju pružanje pomoći.

U Demokratskoj Republici Kongu, 13 miliona ljudi treba hitnu medicinsku pomoć usljed epidemija i sigurnosnih izazova.