Predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom vjeruje 55 odsto građana, što je pad u odnosu na maj kada je povjerenje iznosilo 61 odsto, pokazalo je istraživanje koje je danas objavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KMIS).
ADVERTISEMENT
Prema rezultatima ankete, 55 odsto ispitanika ima povjerenje u ukrajinskog predsjednika, dok mu 40 odsto ne vjeruje, pa bilans povjerenja iznosi plus 15 procentnih poena, prenosi Ukrinform.
U maju je Zelenskom vjerovao 61 odsto građana, a 34 odsto nije, što je predstavljalo bilans od plus 27 poena.
Autori istraživanja ocjenjuju da, uprkos očekivanjima pojedinih političara, analitičara i stručnjaka, nije došlo do naglog pada povjerenja nakon nedavnih kadrovskih odluka koje su izazvale veliku pažnju javnosti.
Istovremeno, oni navode da bi uticaj kadrovskih promjena i protesta mogao da bude djelimično potcijenjen, jer je tokom juna i prve polovine jula moguće da je povjerenje u predsjednika privremeno poraslo, između ostalog zbog uspješnih napada na rusku logistiku.
Da je istraživanje sprovedeno početkom jula, pad povjerenja u odnosu na taj period vjerovatno bi bio izraženiji.
Istraživači dodaju da je smanjenje povjerenja vjerovatno djelimično ublaženo činjenicom da je Zelenski uvažio dio zahtjeva demonstranata, kao i uspješnim sastancima sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Napominju da su Trumpove izjave kojima je doveo u pitanje uspjeh tih razgovora uslijedile tek u završnim danima sprovođenja ankete.
Među građanima koji vjeruju Zelenskom, njih 20 odsto navodi da mu "u potpunosti" vjeruje, dok ostali odgovaraju da mu "uglavnom" vjeruju.
S druge strane, među onima koji nemaju povjerenja, 19 odsto kaže da mu "uopšte" ne vjeruje, a 20 odsto da mu "uglavnom" ne vjeruje.
Istraživanje KMIS-a objavljeno u maju pokazalo je da većina Ukrajinaca smatra da je nakon završetka rata potrebno sprovesti obnovu vlasti u zemlji.
Anketa je sprovedena od 20. jula do 3. avgusta metodom telefonskih intervjua u svim regionima Ukrajine koji su pod kontrolom vlade i obuhvatila je 974 punoljetna ispitanika.
Prema navodima istraživača, statistička greška uzorka u redovnim okolnostima ne prelazi 4,1 procentni poen za rezultate oko 50 odsto, dok u uslovima rata, pored formalne statističke greške, postoji i određeno sistematsko odstupanje.