Zemljama koje teže članstvu u Evropskoj uniji, a imaju poteškoća u sprovođenju neophodnih reformi, potrebna je podrška, a ne kažnjavanje, izjavio je za Euronews ambasador Bosne i Hercegovine pri EU Obrad Kesić.
ADVERTISEMENT
Prošle sedmice Euronews je objavio da će Evropska komisija preusmjeriti dio finansijskih sredstava sa zemalja kandidata Zapadnog Balkana koje nisu sprovele potrebne reforme ka onima koje ostvaruju bolje rezultate, pri čemu bi Bosna i Hercegovina bila najveći gubitnik.
„Ako se učenici muče, kazna nije najbolji način da se vrate na pravi put“, rekao je Kesić za Euronews, dodajući da bi takva odluka bila nepovoljna prije svega za građane Bosne i Hercegovine.
On je istakao da nedavne posjete predsjednika Evropskog savjeta Antónija Coste i visoke predstavnice EU za spoljnu politiku Kaje Kallas pokazuju da Brisel nije izgubio interesovanje za BiH. Ipak, upozorio je da bi smanjenje finansiranja moglo poslati pogrešnu političku poruku, pretvoriti proces pristupanja u svojevrsno takmičenje i narušiti saradnju koju su zemlje Zapadnog Balkana razvijale posljednjih godina.
Regionalna saradnja ne bi smjela biti ugrožena
Kao primjer regionalne saradnje, Kesić je naveo da su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija ranije ove godine tijesno sarađivale kako bi riješile problem vozača kamiona koji su ostali zaglavljeni na granicama Evropske unije tokom postepenog uvođenja novog sistema ulaska i izlaska.
„Svi donosioci odluka u Sarajevu svjesni su svoje odgovornosti za izostanak napretka u sprovođenju dogovorenih reformi“, rekao je Kesić, podsjećajući na unutrašnje političke probleme, uključujući raspad koalicione vlade i ustavnu krizu.
„Svjesni smo da nismo uradili domaći zadatak, ali preraspodjela sredstava ne bi bila najbolji motivator“, dodao je.
Odluka bi mogla uticati na izbore
Ambasador smatra da je trenutak donošenja odluke posebno osjetljiv, jer bi pitanje evropskih fondova moglo postati jedna od glavnih političkih tema uoči izbora zakazanih za oktobar i dati dodatni prostor političkim snagama koje se protive evropskim integracijama.
„Znamo da to nije namjera, ali ova odluka bi neizbježno uticala na demokratski proces i izbore“, upozorio je Kesić.
Nepovjerenje u proces proširenja raste
Kesić je ukazao i na sve izraženije nepovjerenje prema procesu pristupanja Evropskoj uniji, koje je, kako kaže, dodatno podstaknuto prijedlozima pojedinih država članica EU o reformi politike proširenja, uključujući francusko-njemačku inicijativu o „postepenoj integraciji“.
Prema njegovim riječima, takve ideje stvaraju dodatnu neizvjesnost jer mogu promijeniti pravila za zemlje koje su već u procesu pristupanja, slično kao što je Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan ranije potisnuo Berlinski proces.
Sarajevo još čeka zvaničnu odluku
Sarajevo još nije zvanično obaviješteno o konačnoj odluci i nada se da će eventualna preraspodjela sredstava iz fonda vrijednog šest milijardi evra, od čega je BiH namijenjeno nešto manje od milijardu evra, biti znatno manja nego što se trenutno spekuliše.
Evropska komisija, prema dostupnim informacijama, razmatra i mogućnosti da zemlje koje nisu ispunile rokove za reforme ne ostanu potpuno bez sredstava, između ostalog preusmjeravanjem dijela neiskorišćenog novca na tehničku pomoć.