ADVERTISEMENT

Samit će označiti odlučujući trenutak za politiku proširenja EU u srcu Evrope, dok se politički lideri kontinenta okupljaju kako bi razgovarali o proširenju bloka od 27 članica prema istoku i jugoistoku.

Predsjednik Evropskog savjeta António Costa potvrdio je svoje učešće, pridružujući se skupu lidera koji će definisati budućnost evropskog proširenja.

Na Samitu će učestvovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, njegove kolege iz Moldavije i Srbije — Maia Sandu i Aleksandar Vučića — i tri premijera koji predstavljaju zapadni Balkan: albanski Edi Rama, Milojko Spajić iz Crne Gore i Hristijan Mickoski iz Sjeverne Makedonije, kao i evropski komesar za proširenje Marta Kosa.

Ovaj skup predstavlja inicijativu Euronewsa da se pojačaju glasovi zemalja kandidata u trenutku kada je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovo pokrenula proces, preimenujući proširenje u "ponovno ujedinjenje Evrope".

Samit će pružiti prvu platformu te vrste za lidere zemalja kandidata da iznesu svoja gledišta o procesu proširenja, od odlučnosti Ukrajine i Moldavije usred rata u Ukrajini do višedecenijskog čekanja Zapadnog Balkana na članstvo, pri čemu će svaki lider donijeti svoja vlastita saznanja o tome kako se proširenje doživljava iz perspektive njihove nacije i šta će donijeti put koji je pred nama.

Proces proširenja nije apstraktno pitanje i taj put utiče na milione Evropljana, zbog čega će lideri, kroz svoje perspektive, u debatu unijeti i nade i snove svojih nacija, kao i glasove svojih naroda.

S kojim se izazovima suočavaju učesnici samita?

Nakon što je Rusija pokrenula sveopšti rat u Ukrajini i suočila se s brzim geopolitičkim promjenama, Brisel je dao novi zamah pregovorima o proširenju, smatrajući taj proces ključnim za sigurnost, ekonomsku snagu i demokratske vrijednosti Evrope.

Ipak, za svaku kandidatkinju za članstvo u EU, put je donio različite izazove: Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo samo četiri dana nakon potpune ruske invazije u februaru 2022. godine i dobila status kandidata za četiri mjeseca, dok se zemlja i dalje suočava s izazovom provođenja reformi EU, istovremeno braneći se od agresije Moskve.

Moldavija je slijedila primjer Ukrajine, podnijevši zahtjev sedmicu dana kasnije, u martu 2022. godine, i istovremeno dobivši status kandidata. Evropska komisija očekuje da će Moldavija završiti pregovore do 2027. godine, krećući se "možda dvostruko brže" od tipičnih kandidata.

Predsjednica Maia Sandu zalagala se za put svoje zemlje ka EU uprkos hibridnom miješanju Rusije, uključujući pokušaje manipulisanja nedavnim izborima i ustavnim referendumima.

Srbija pregovara od 2014. godine, nakon što je podnijela zahtjev 2009. godine, ali se suočila s padom javne podrške sa preko 70% početkom 2000-ih na oko 40% danas. Međutim, i Beograd i Brisel su ponovili da je mjesto Srbije u bloku.

Albanski premijer Edi Rama, koji je u septembru izjavio da "prvi put u istoriji možemo slobodno birati dio kojeg carstva želimo biti... carstva prava, vrijednosti, sigurnosti i bezbjednosti", u posljednje vrijeme je doživio izuzetan napredak nakon podnošenja zahtjeva za članstvo 2009. godine, a sada je jedan od predvodnika, sa zvaničnim ciljem pridruživanja do 2030. godine.

Crna Gora prednjači među svim kandidatima sa svih 33 otvorenih i sedam privremeno zatvorenih poglavlja od početka pregovora 2012. godine. Vlada premijera Spajića ima za cilj da završi pregovore do 2026. godine i postigne članstvo u EU do 2028. godine.

Sjeverna Makedonija je čekala najduže od svih, podnijela je zahtjev 2004. godine, ali se potom suočila s uzastopnim preprekama zbog susjedskih sporova. Nakon što je riješila problem imena s Grčkom Prespanskim sporazumom iz 2019. godine, Bugarska je blokirala pregovore o priznavanju svoje manjine, jezika i tumačenja zajedničke istorije - glavna prepreka koja tek treba biti prevaziđena, jer je i javna podrška pridruživanju EU opadala.

Samit Euronewsa će pružiti ključ za budućnost Evrope

Vrijeme održavanja samita Euronewsa poklapa se sa predstavljanjem paketa proširenja za 2025. godinu od strane Evropske komisije - godišnje procjene napretka zemalja kandidata koja će postaviti ton za narednu godinu.

Događaj se takođe događa u vrijeme kada većina Evropljana podržava proširenje bloka od 27 članica: nedavna anketa Eurobarometra pokazuje da 56% građana EU podržava proširenje, uz posebno snažnu podršku mlađih Evropljana.

Na samitu će se istražiti prednosti proširenja EU: pristup novim tržištima za milione potrošača, globalno širenje političkog utjecaja EU i jačanje demokratije i evropskih vrijednosti širom kontinenta.

Ono što izdvaja samit Euronewsa jeste njegova posvećenost dijalogu licem u lice između lidera zemalja kandidata i donosilaca odluka u EU.

Televizijski format će omogućiti svim Evropljanima širom svijeta da svjedoče direktnoj i otvorenoj diskusiji o izazovima, očekivanjima i prilikama proširenja.

Euronews english će uživo prenositi Evropski samit o proširenju na svojoj televiziji i digitalnim platformama, uključujući YouTube, od 14 do 17 sati po srednjoevropskom vremenu u utorak, 4. novembra.

Euronews BiH će prenositi intervju sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u 14.16 časova, i intervju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u 16.53.