Čak 71 odsto građana evropskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem podržava formiranje zajedničke vojske Evropske unije, pokazali su rezultati novog istraživanja.
Rezultati ukazuju na rastuću zabrinutost zbog pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država kao bezbjednosnog partnera, ali i na podijeljene stavove o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
Prema izvještaju „GLOBSEC Trends 2026“, koji je objavio istraživački centar za bezbjednosna pitanja GLOBSEC, podrška uspostavljanju evropske vojske zabilježena je u svim obuhvaćenim članicama EU.
Najveća podrška ovoj ideji zabilježena je u Rumuniji, gdje je podržava 82 odsto ispitanika, zatim u Litvaniji sa 78 odsto i Francuskoj sa 75 odsto.
Čak i u zemljama koje su tradicionalno suzdržane prema dubljoj evropskoj odbrambenoj integraciji, većina građana podržava takvu inicijativu. Za formiranje vojske EU izjasnilo se 70 odsto ispitanika u Poljskoj i Bugarskoj, te 69 odsto u Njemačkoj.
Rezultati istraživanja objavljeni su u trenutku kada evropske vlade razmatraju načine za jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta, u okolnostima nastavka ruske agresije na Ukrajinu i sve veće neizvjesnosti u pogledu američke posvećenosti evropskoj bezbjednosti.
GLOBSEC je istraživanjem obuhvatio ispitanike iz 14 zemalja transatlantskog prostora, uključujući 11 članica Evropske unije, Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
Ipak, snažna podrška razvoju evropskih vojnih kapaciteta ne znači i protivljenje NATO-u. Čak 77 odsto ispitanika u obuhvaćenim članicama NATO-a izjavilo je da bi na referendumu glasalo za ostanak u Alijansi, dok 78 odsto ispitanika iz država EU podržava razvoj sopstvenih odbrambenih kapaciteta Unije, paralelno sa NATO-om.
Istraživanje je pokazalo i značajnu podršku ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Među ispitanicima iz zemalja koje trenutno nemaju obavezno služenje vojnog roka, 64 odsto podržava njegovo ponovno uvođenje. Najveća podrška ovoj mjeri zabilježena je u Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj i Slovačkoj.
Njemačka se izdvaja po stavovima prema SAD-u i ratu u Ukrajini
Rezultati istraživanja ukazuju i na sve izraženije razlike u percepciji Sjedinjenih Američkih Država kao bezbjednosnog partnera.
Više od trećine ispitanika u obuhvaćenim evropskim zemljama smatra SAD bezbjednosnom prijetnjom. Takav stav dijeli približno polovina ispitanika u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok je u zemljama centralne i istočne Evrope taj udio oko jedne trećine.
Njemačka je jedina među obuhvaćenim zemljama u kojoj većina ispitanika smatra Sjedinjene Američke Države bezbjednosnom prijetnjom.
Ta zemlja izdvaja se i po stavovima o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Čak 40 odsto njemačkih ispitanika saglasno je sa tvrdnjom da je odnos Ukrajine prema stanovništvu koje govori ruski jezik opravdavao rusku invaziju, dok 39 odsto smatra da je Zapad isprovocirao rat.
Istovremeno, podrška Ukrajini među njemačkim ispitanicima pokazuje određenu suzdržanost. Tek nešto više od polovine smatra da je ukrajinska borba važna za bezbjednost Njemačke, dok bi gotovo šest od deset ispitanika prihvatilo ukrajinske teritorijalne ustupke u zamjenu za mir.