Skoro 200 osoba je uhapšeno na današnjim protestima u Francuskoj, a izvršeno je pedesetak akcija deblokada na glavnim saobraćajnicama, trajmvajskim i autobuskim depoima i kružnim tokovima, rekao je danas odlazeći francuski ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau.
ADVERTISEMENT
Prema podacima pariske policije, 132 osobe su uhapšene u pariskom regionu, prenosi BFM TV.
"Osuđujem ove akte, koji su neprihvatjivi", rekao je Retailleau, i naglasio da su ove blokade pokušaji ograničavanja kretanja i slobode Francuza, i da niko ne treba druge da "uzima za taoce".
Prema njegovim riječima, u ovim protestima "nema nimalo građanske mobilizacije".
"Proteste je skrenuo, konfiskovao, oteo pokret ekstremne ljevice i ultralevice", istakao je on.
Prema njegovim riječima, riječ je o mobilnim malim grupama, često maskiranim, sa kapuljačama i odjevenim u crno, u kojim se mogu zapravo prepoznati pokreti ultraljevice.
"Već postoje nasilne akcije", dodao je Retailleau,
On je osudio poslanike koji, kako je rekao, žele da iskoriste proteste da "stvore ustaničku klimu u Francuskoj" i poručio da oni u tome neće uspjeti.
Protesti se od ranog jutra danas održavaju na oko 80 lokacija u Francuskoj, a policija je saopštila da je "koristila resurse da rastjera neprijateljski nastrojene demonstrante koji su blokirali saobraćaj".
Proteste je organizovala grupa ''Blokirajmo sve'', a prema posljednjim informacijama francuske žandarmerije, više od 3.000 demonstranata je na ulicama Francuske i 10 puteva je blokirano.
U Marseilleu se okupilo nekoliko stotina demonstranata, a u Lyonu do 300, koji su prevrnuli kante za smeće i blokirali saobraćaj.
Mobilizacija je stigla i do srednjih škola, a nekoliko ih je u Parizu blokirano.
Očekuje se da će više od 100.000 ljudi učestvovati u francuskom pokretu "Blokiraj sve" u srijedu.
Protest koji je započeo na društvenim mrežama pozvao je građane da "Blokiraju sve" 10. septembra s ciljem zaustavljanja zemlje u znak protivljenja nacionalnom budžetskom planu premijera Francoisa Bayroua, koji je podnio ostavku nakon što mu je u parlamenti izglasano nepovjerenje.
Dobivajući zamah uz podršku krajnje ljevičarske stranke Francuska nepokorena (LFI), pokret je nastao s malom online grupom "Les Essentiels", koja je rekla: "10. septembra zaustavljamo sve, ne da bismo pobjegli, da bismo rekli ne."
U međuvremenu, francuske sindikalne organizacije također su pozvale na jednodnevnu mobilizaciju širom zemlje 18. septembra kako bi protestovale protiv Bayrouovih budžetskih prijedloga.
Francuska se suočava s rastućim političkim tenzijama jer je Bayrouu u ponedjeljak izglasano nepovjerenje u Nacionalnoj skupštini.
Bayrou, koji je u julu predstavio budžetski okvir za 2026. godinu, tražio je podršku za plan uštede od skoro 44 milijarde eura (51 milijardu dolara) kao dio napora za smanjenje rastućeg javnog duga Francuske, koji sada iznosi 113 posto BDP-a.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovao je u utorak ministra oružanih snaga Sebastiena Lecornua za novog premijera zemlje. On je dobio zadatak da provede konsultacije s političkim strankama prije formiranja vlade.
Francuska ima jedan od najvećih budžetskih deficita u EU, sa 5,8 posto.
Pregovori o budžetu bili su glavni izvor napetosti u francuskoj politici.
Neuspjeh u postizanju dogovora o budžetu za 2025. godinu prošle godine doveo je do pada vlade Michela Barniera u decembru, nakon što su se ljevičarske i krajnje desničarske stranke ujedinile iza prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.
(Vijest je ažurirana)
