ADVERTISEMENT

Nakon pada vlade premijera Françoisa Bayroua u ponedjeljak navečer, čini se da Francuska ulazi u novi period nemira.

Zbog sve veće frustracije zbog planova štednje, lokalne grupe su u srijedu pozvale na nacionalni pokret "Blokiraj sve" koji ima za cilj paralizirati transport, škole i svakodnevni život, piše Euronews.com.

Protesti - organizirani uglavnom putem Telegram kanala i društvenih mreža - nemaju centralno vodstvo, što vlastima ostavlja nagađanja o razmjerama i obimu srijedinih poremećaja.

Poruke koje kruže internetom pozivaju pristalice da blokiraju parišku obilaznicu, najprometniji gradski autoput u Evropi sa 1,2 miliona vozila dnevno, pa čak i da sabotiraju struju na određenim metro i željezničkim stanicama.

Drugi su poduzeli simbolične akcije poput prekrivanja krajnje desničarskih novina na kioscima ljevičarskim.

Francuska vlada raspoređuje 80.000 policajaca usred straha da bi moglo učestvovati čak 100.000 ljudi.

Iako se već prave poređenja sa pobunom Žutih prsluka iz 2018. godine, pokret "Blokiraj sve" je manje strukturiran, pojavio se tek ovog ljeta.

Ali njegov online zamah potaknut je bijesom zbog inflacije i onoga što mnogi vide kao disfunkcionalnu političku klasu, institucionalni zastoj i najavljene mjere štednje.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sada ima dvije mogućnosti: imenovati novog premijera sposobnog da opstane u podijeljenom francuskom parlamentu ili raspustiti Nacionalnu skupštinu i raspisati prijevremene izbore.

Parižani se pripremaju za prijevremene izbore i nemire

Na ulicama Pariza, neki se pripremaju za ovo drugo. Jaela, francusko-australijska studentica u Parizu, rekla je: „Ako budu izbori, glasat ću, sigurno. Ali se nadam da će političari pronaći neku vrstu kompromisa.“

Jean, penzionisani direktor škole, rekao je za Euronews: „Definitivno ću izaći i glasati. Ali za koga? To je pitanje koje bih želio dalje istražiti. Sigurno ne za krajnju desnicu.“

„Svjedočimo široko rasprostranjenoj mržnji prema predsjedniku. Odjednom su mnogi ljudi počeli mrziti ovog čovjeka. Ne znam tačno zašto“, objasnio je Jean, rekavši da ne podržava proteste.

Dva velika sindikata, CGT i SUD, podržali su akciju u srijedu, dok su širi pozivi na štrajk planirani za 18. septembar.

Prema anketi Ipsosa, 46% Francuza podržava pokret, s najvećom podrškom među simpatizerima ljevice, ali se proteže i na više od polovine glasača krajnje desnice Nacionalnog skupa.

Ljutnja se širi i u nekoliko profesionalnih sektora. Zdravstveni radnici i farmaceuti protestuju zbog smanjenja medicinskih naknada i popusta na generičke lijekove. Njihovi sindikati su pozvali na zatvaranje na nacionalnom nivou 18. septembra.

Carine, farmaceutkinja koja se priprema za štrajk sljedećeg četvrtka, izjavila je za Euronews: „U Francuskoj postoji oko 20.000 apoteka, a najmanje 6.000 bi se moglo zatvoriti zbog ovih mjera.“

„To znači da cijele zajednice gube lokalni pristup lijekovima. Vlada ignoriše realnost naše profesije.“

Za neke, protesti u srijedu su slanje upozorenja onima na vlasti. Thomas, univerzitetski student, rekao je da će učestvovati.

„Mislim da je vrijeme da Macron i političari shvate da smo ozbiljni“, rekao je Thomas za Euronews.

„Ljuti smo na politički sistem i činjenicu da ultrabogati i korporacije ne plaćaju dovoljno poreza. U međuvremenu, od nas se traži da se potrudimo i da radimo više.“

Poput mnogih drugih organizatora u chatu pokreta, odbio je reći šta tačno njegova grupa planira za srijedu.

Jedan od najnepopularnijih Bayrouovih prijedloga za obuzdavanje rastućeg javnog deficita zemlje bio je smanjenje dvaju državnih praznika, što je izazvalo ljutnju mnogih francuskih građana.

Međutim, Gérard, mesar po struci, vjeruje da će biti potrebno napraviti kompromise.

„Vjerujem da je većina nas spremna da se potrudimo i da radimo više. Moramo se probuditi jer su ekonomski pokazatelji loši. Nemamo izbora u ovom trenutku“, rekao je za Euronews.