ADVERTISEMENT

Evropski ekosistemi trebali bi ponovo funkcionirati do 2050. godine. Uredba EU o renaturaciji zahtijeva ponovno vlaženje nekih poljoprivrednih područja. Obnova močvara je dobra za zaštitu klime i biodiverzitet, jer žive močvare služe kao ponori ugljika. Poređenja radi: Šume pokrivaju trećinu kopnene površine naše planete, močvare tri posto. Pa ipak, močvare vežu dvostruko više ugljika od svih šuma na Zemlji! Međutim, kada se močvare isuše, milenijumski rezervoari ugljika pretvaraju se u emitere CO2.

Kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova, EU promovira istraživanje, mapiranje i renaturaciju močvara. Zakon EU o renaturaciji propisuje da se 30 posto isušenih močvara mora "popraviti" do kraja ove decenije, od čega će četvrtina biti ponovo navlažena. Do 2050. godine očekuje se da će polovina oštećenih močvara biti "izliječena" - trećina njih ponovnim navlaživanjem. Poljoprivrednici dobijaju novac ili kompenzacijsko zemljište. Države članice su odgovorne za provedbu propisa o renaturaciji. Prvi planovi trebali bi biti dostupni sljedeće godine.

Sjeverno od Kopenhagena stvara se ogromno plitkovodno jezero. Prije više od 200 godina, mali jarci su isušivali područje. Isušivanje je uzrokovalo pad nivoa vode za sedam metara. To oslobađa ugljikov dioksid koji šteti klimi. Da bi se to promijenilo, sada se gradi močvarno jezero.

Morton Elling radi za Dansku agenciju za prirodu: "Vlada je odlučila smanjiti emisije CO2 iz poljoprivrede. Zato podižemo nivo podzemnih voda, kao ovdje u Søborgu. Ponovno vlaženje će smanjiti godišnje emisije CO2 za 8.000 tona. Prošle godine smo počeli zatrpavati drenažne jarke, a formiraju se male bare s velikom raznolikošću divljih životinja."

Søborg Sø je naziv projekta od 600 hektara. Moralo se uvjeriti 63 vlasnika zemljišta. Neki obrađuju zemlju generacijama. Vlasnica konja Sally Schlichting prodala je dio svog zemljišta: "To mora biti dobrovoljno, jer ako kažete poljoprivrednicima šta da rade, mnogi će reći ne!"

Zakon EU o renaturaciji i ponovnom zavlaživanju poljoprivrednog zemljišta također potiče poljoprivrednike. Ciljevi su, s druge strane, propisani zakonom. Najhitnije mjere moraju se provesti do 2032. godine, piše Euronews.com.

U Evropskoj agenciji za okoliš, sa sjedištem u Kopenhagenu, imam sastanak sa stručnjakinjom za močvare, Yurenom Lorenzo.

Euronews: "Zašto su močvare i močvare važne?"

Lorenzo: "Tokom posljednjeg milenijuma izgubili smo 80 posto močvara u Evropi. A 50 posto (preostalih) močvara u EU je oštećeno isušivanjem."

Euronews: "Zašto je isušivanje problem?"

Lorenzo: "Ako oduzmete vodu iz močvara, oslobađaju se velike količine ugljika. Evropa je drugi najveći emiter stakleničkih plinova iz isušenih močvara u svijetu, nakon Indonezije. To je alarmantno. Dakle, moramo usmjeriti vodu natrag u močvare kako bismo se borili protiv klimatskih promjena. Za mene su močvare i močvare prirodni superheroji. One su dom za 40 posto svjetske biljne i životinjske raznolikosti."

Euronews: "Uredba EU o obnovi nedavno je stupila na snagu. Šta se sada dešava?"

Lorenzo: "Države članice moraju usvojiti svoje planove obnove najkasnije do 2027. godine."

Euronews: "Jesu li ciljevi za renaturaciju i ponovno zavlaživanje formulirani u preporukama uredbe EU ili su to obavezujući ciljevi?"

Lorenzo: "Ovo je prvi put da imamo evropski, pravno obavezujući zakon (u ovom području) s rokovima. To su kvantificirani ciljevi renaturalizacije koji su povezani s vremenskim okvirom."