ADVERTISEMENT

Kos kaže da pokušavaju uvjeriti entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu zemlju.

“Bila bih vjerovatno najsretnija osoba na svijetu da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju, ali nažalost neki političari rade protiv toga”, rekla je ona za European Newsroom.

Dodala je da BiH još nije provela ono što je potrebno da bi mogla koristiti sredstva iz Plana za rast za zapadni Balkan.

Upozorila je da bi BiH, koja se suočava s ozbiljnom ustavnom krizom, mogla ostati bez sredstava namijenjenih za ovu državu, ako ne usvoji reformski program, imenuje glavnog pregovarača itd. Radi se o milijardu evra sredstava.

“Ako ne ispune ono što je dogovoreno u određenom roku, vjerovatno će dobiti neko produženje roka da provedu reforme. U najgorem slučaju, a nadamo se da se to neće dogoditi, neće biti isplata i taj bi novac mogle koristiti druge zemlje”, rekla je.

Srbiju vratiti na evropski kolosjek

Za Srbiju, koja već tri godine nije otvorila nijedno poglavlje, Kos kaže kako očekuje da će nova vlada biti proevropska i proreformska, prenosi HRT.

“Srbiju treba vratiti na evropski kolosijek i Evropska komisija je spremna učiniti sve da se to dogodi”, rekla je i najavila da će do kraja mjeseca posjetiti Beograd.

Rekla je da EU od Srbije traži isto ono što i studentski pokret u toj zemlji.

“Mi tražimo od Srbije na njenu putu prema EU-u tačno ono što traže protestanti, vladavinu prava, borbu protiv korupcije, javne nabave”, rekla je Kos..

Moguć veliki napredak u procesu proširenja

Ona je za European Newsroom navela da ove i sljedećih godina tehnički je moguć velik napredak u procesu proširenja, a hoće li se to ostvariti, zavisiće od političkih odluka država članica.

“Možemo učiniti puno, možemo ove godine otvoriti sve pregovaračke klastere s Albanijom, u stanju smo ove godine otvoriti sve klastere s Ukrajinom i Moldavijom što se tiče tehničkog dijela posla, što znači skrininga i slanja izvješća o tome u Savjet, a onda zemlje članice trebaju donijeti odluku, rekla je Kos.

Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih država članica, odnosno za svaku zemlju kandidata u procesu pristupanja potrebno je 150 jednoglasnih odluka.

Oko polovine zemalja članica sklono je ukidanju konsenzusa i prelasku na odlučivanje kvalifikovanom većinom, ali problem je u tome što je i za tu promjenu potreban konsenzus.

Komesarka za proširenje, Slovenka Marta Kos ističe da je zbog geopolitičkih promjena došlo da nove dinamike u procesu proširenja, koje sada, za razliku od prethodnih talasa širenja EU, ima i sigurnosnu dimenziju.

Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidata.

Za Crnu Goru, koja je otvorila sva poglavlja, a neka od njih i zatvorila, kaže da je moguće zaključiti pregovore do kraja 2026. godine i onda ostaju dvije do tri godine za potpisivanje i ratifikaciju pristupnog sporazuma.

Albanska vlada ima ambiciju završiti pregovore do kraja 2027. a Komisija to podržava, tako da bi i ona mogla ući 2030.

“Mislim da je to vrlo realna perspektiva takođe i za Moldaviju i Ukrajinu. Kada govorimo o Ukrajini, smatramo da je proširenje politički dio bezbjednosni garancija. U ovom trenutku Ukrajina i Moldavija ne mogu postati članice NATO-a, a članstvo u EU moglo biti snažan politički ogranak bezbjednosnih garancija”, rekla je Kos.

Orban nesklon Ukrajini

Nada se da bi do kraja ove godine, za vrijeme poljskog predsjedanja, Ukrajina i Moldavija mogle otvoriti pregovore u prvom, temeljnom klasteru, koji se sastoji od pet poglavlja, a koja se odnose na vladavinu prava - pravosuđe i temeljna prava, slobodu i sigurnost, finandijski nadzor, javne nabave i statistiku.

Riječ je o klasteru koji se prvi otvara i zadnji zatvara u procesu pregovora. Bez napretka u vladavini prava nijedna zemlja ne može napredovati u ostalim poglavljima.

Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.

Međutim, ako je suditi po izjavama mađarskog premijera Viktora Orbana te nada nije previše utemeljena.

“Naša zemlja se suočava s ozbiljnom prijetnjom, ulaskom Ukrajine u EU. Ova opasnost visi nad našim glavama. U Briselu je juče predstavljen paket za ubrzanje pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji. Ako bi se to dogodilo, sav novac Mađara bi se morao potrošiti na našeg istočnog susjeda”, rekao je u utorak Orban.

Kakda je riječ o Sjevernoj Makedoniji, ona je među prvim državama bivše Jugoslavije krenula putem evropskih integracija, ali je, što zbog unutarnjih problema, a još više zbog blokada susjednih zemalja članica i dalje na početku.

Vlada te zemlje traži garancije da više neće biti blokada zbog bilateralnih pitanja. Kos kaže da razumije frustracije, ali tu ne može biti garancija. Međutim, ono što očekujem od svih država članica jest da o bilateralnim pitanjima razgovaraju u dobroj vjeri i da teže kompromisu.

“Najbolje bi bilo da se bilateralna pitanja ne miješaju u pristupni proces”, rekla je.

Prvi put neki izvan EU žele neuspjeh proširenja

Komesarka ističe da je Europska unija prvi put u istoriji suočena s vanjskim, remetilačkim silama koje bi željele da proces proširenja ne uspije, a te sile ne dolaze samo s istoka, kazala je ne navodeći o kome se radi.

Na pitanje je li upoznata s navodnom ponudom nove američke administracije Albaniji da odustane od pregovora s EU u zamjenu za investicije, Kos je rekla da o tome nema saznanja.

“Ne znam za taj slučaj, ali znam da ima trećih zemalja koje žele iskoristiti situaciju da su zemlje kandidati otvorene za investicije iz inostranstva”, rekla je spominjući slučaj Crne Gore koja je potpisala sporazum s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji žele puno ulagati u tu zemlju.

“Zemlje kandidati mogu birati investitore. Mi naravno pratimo što se zbiva na tom polju, jer biti kandidat nosi sa sobom i neke posljedice”, navela je Kos.

Govoreći o planiranom američkom sporazumu o mineralima s Ukrajinom, Kos kaže da Komisija pozdravlja svaki sporazum koji je u interesu Ukrajine, ali prati kakve bi mogle biti posljedice za proces proširenja.

“Ukrajinski premijer nam je rekao da su se oni odlučili za evropske integracije, na čemu će ustrajati i da neće potpisivati nikakav sporazum koji bi ugrozio njihov put prema EU”, rekla je.