Visoke cijene nafte i plina i problemi sa snabdijevanjem energijom neće biti riješeni preko noći, uprkos nedjeljnom sporazumu o okončanju rata s Iranom i ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.
Prema energetskim stručnjacima, vjerovatno će proći mjeseci prije nego što energetske kompanije budu mogle nastaviti s radom i zadovoljiti globalnu potražnju. Spor tempo transporta i rafiniranja sirove nafte, zajedno s neizvjesnošću oko sigurnog prolaska kroz moreuz, znači da bilo kakvo olakšanje neće trenutno, rekli su.
Brodovi natovareni sirovom naftom nasukani su u Persijskom zaljevu više od tri mjeseca, nesposobni da sigurno plove plovnim putem, kojim je prije početka rata obično putovalo oko petine svjetskih zaliha nafte i benzina.
„Trebaće vremena da se ljudi osjećaju ugodno i da se osiguranje uspostavi... posebno da bi se ljudi na terenu ponovo pokrenuli da restartuju neka od ovih sredstava“, rekao je Daniel Evans, globalni šef istraživanja goriva i rafiniranja u S&P Global Energy.
Ipak, cijene nafte su pale u ponedjeljak nakon što je objavljen sporazum.
Brent sirova nafta pala je za 3,45 dolara na 83,89 dolara po barelu. Referentna američka sirova nafta pala je za 4,03 dolara na 80,85 dolara po barelu.
Te cijene su i dalje znatno iznad otprilike 70 dolara po barelu, koliko se nafta trgovala prije početka rata.
Kako se više cijene budu smanjivale, brodovi koji su ostali nasukani moraće izaći iz moreuza, a zatim će morati doći novi tankeri radi utovara, rekao je Evans.
„Da biste doveli brod, morate biti sigurni da imate dovoljno veliki sigurnosni prozor da ga dovedete, utovarite i isplovite“, dodao je.
Tankeri za naftu se takođe kreću sporo, objasnio je. Potrebni su mjeseci da se od moreuza do udaljenih zemalja putuje, sirova nafta se isporučuje u rafineriju na preradu, a zatim stigne na konačno odredište.
Osim toga, neki proizvođači na Bliskom istoku su privremeno prekinuli vađenje nafte iz zemlje, što je poznato kao zatvaranje, kada im je ponestalo prostora za skladištenje. Ponovno pokretanje tih operacija može biti spor proces.
Zemlje poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje postoje alternativni naftovodi ili rute osim Hormuškog moreuza za isporuku nafte, mogle bi biti među najbržima koje će nastaviti proizvodnju, rekao je Alan Gelder, viši potpredsjednik za rafiniranje, hemikalije i tržišta nafte u analitičkoj firmi Wood Mackenzie.
„Ali mjesta poput Iraka mogla bi se suočiti s mnogo većim izazovima jer su imali mnogo veće zatvaranje, njihova polja su teža... moglo bi proći i oko godinu dana prije nego što se oporave“, rekao je.
Ulaganja u energetski sistem, čiji rezultati se mogu vidjeti tek nakon nekoliko godina, potpuno su zaustavljena nakon zatvaranja moreuza, rekao je Gelder. Stoga će trebati vremena da se ovaj kapital ponovo pokrene.
Zemlje koje obustave proizvodnju nafte neće htjeti ponovo pokrenuti proizvodnju dok ne budu znale da postoji stabilna i trajna situacija u moreuzu i da će primirje trajati duže od 30 ili 60 dana, rekao je Daniel Sternoff, viši saradnik Centra za globalnu energetsku politiku na Univerzitetu Columbia.
„Ne znamo šta znači otvoreno niti koja će biti brzina evakuacije zarobljenog materijala“, dodao je, piše Euronews.