Može li se rat u Ukrajini približiti kraju bez dogovora o bezbjednosti Evrope i kakvu će ulogu u tom procesu imati evropske zemlje? To su ključna pitanja uoči novih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, koji se održavaju pod američkim posredstvom.

Američki predsjednik Donald Trump vjeruje da je postizanje mirovnog sporazuma veoma blizu, ali su stavovi Moskve i Kijeva i dalje značajno udaljeni.

Evropske prijestonice, s druge strane, upozoravaju da nijedan dogovor koji se tiče njihove bezbjednosti ne može biti postignut bez njihovog učešća.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noël Barrot potvrdio je da će evropske zemlje biti zastupljene na razgovorima u Abu Dabiju.

„Evropljani će biti dobro zastupljeni, a Francuska će biti u Abu Dabiju i učestvovati u ovim razgovorima“, izjavio je Barrot, dodajući da još ne može da otkrije ko će predstavljati Pariz.

Kako je istakao, nijedan sporazum koji ima posljedice po evropsku bezbjednosnu arhitekturu ne može biti osmišljen, pa čak ni razmatran, bez Evropljana.

Trump: Veoma smo blizu dogovora, Ukrajina će imati drugačiji oblik

Američki predsjednik Donald Trump izrazio je optimizam u pogledu mogućnosti okončanja rata, ocjenjujući da je mirovni sporazum između Moskve i Kijeva veoma blizu.

U intervjuu za emisiju „60 minuta“ televizije CBS, Trump je kao najveću prepreku postizanju mira naveo neprijateljstvo između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Vjerujem da smo veoma blizu postizanja dogovora. Da sam bio predsjednik, taj rat nikada ne bi ni počeo“, rekao je Trump.

Govoreći o tome da li više vjeruje Putinu ili Zelenskom, izbjegao je direktan odgovor, navodeći da sa obojicom dobro izlazi na kraj.

Trump očekuje da će se rat uskoro završiti, a posebnu pažnju privukla je njegova izjava da će Ukrajina nakon sukoba vjerovatno imati „donekle drugačiji oblik“. Ipak, nije precizirao šta bi to značilo za teritorijalni integritet zemlje.

Odbacio je i tvrdnje da ga Putin obmanjuje u pregovorima, ističući da je prema Moskvi primijenio oštre trgovinske mjere i sankcije. Ponovio je da evropske zemlje plaćaju američko oružje koje se isporučuje Kijevu, za razliku od prethodne administracije Josepha Bidena.

Bezbjednosne garancije – ključno pitanje pregovora

Kako piše Associated Press, predstojeći razgovori biće prvi direktni sastanak ruskih, ukrajinskih i američkih pregovarača od februara, a bezbjednosne garancije jedna su od glavnih tema.

Ruski predsjednik Vladimir Putin traži da Ukrajina povuče snage iz četiri oblasti koje je Moskva proglasila dijelom Rusije, iako ih ruska vojska nikada nije u potpunosti zauzela. Kremlj takođe insistira da Kijev odustane od članstva u NATO-u i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga.

Putin odbacuje ideju o opštem prekidu vatre, uz obrazloženje da bi takva pauza omogućila ukrajinskim snagama da se reorganizuju i obnove zalihe naoružanja.

Sa druge strane, Volodimir Zelenski odbacuje mogućnost odricanja od teritorija koje Rusija nije uspjela da zauzme na bojnom polju. Kijev ne prihvata ni ograničavanje svojih oružanih snaga i insistira na bezbjednosnim garancijama koje bi spriječile novu rusku invaziju.

Ukrajina smatra da bi prekid vatre trebalo da bude prvi korak ka širem mirovnom sporazumu. Zelenski je ranije govorio i o garancijama sličnim članu 5 NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu Alijanse smatra napadom na sve. Ključno pitanje je kakav bi bio odgovor zapadnih saveznika u slučaju nove ruske invazije.

Evropa želi da učestvuje, Rusija se protivi njenom prisustvu

Ukrajina insistira da njeni evropski saveznici moraju imati mjesto za pregovaračkim stolom, jer bi eventualni sporazum direktno uticao na bezbjednost čitavog kontinenta. Moskva se, međutim, protivi njihovom učešću u ovoj fazi razgovora.

Savjetnik Kremlja za spoljnopolitička pitanja Jurij Ušakov poručio je da evropski predstavnici neće biti pozvani za pregovarački sto, čak ni ukoliko doputuju u Abu Dabi. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ostavio je mogućnost njihovog uključivanja u kasnijoj fazi, kada se bude razgovaralo o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi Evrope.

Peskov je kritikovao evropske zemlje jer se još nisu dogovorile ko bi mogao da ih predstavlja u razgovorima sa Moskvom. Francuski ministar Barrot, s druge strane, poručuje da Evropa neće prihvatiti da se o njenoj budućnosti odlučuje bez njenog prisustva.

Nekoliko evropskih država razmatralo je i mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma. Rusija je takvu mogućnost odlučno odbacila, upozoravajući da bi evropske trupe na ukrajinskoj teritoriji smatrala legitimnim metama.

Šta bi mogao da bude ishod pregovora u Abu Dabiju?

Iako Trump najavljuje mogućnost velikog sporazuma koji bi mogao da obuhvati i širu evropsku bezbjednost, ključne prepreke ostaju neriješene. Pored teritorijalnih pitanja i budućeg statusa Ukrajine, pregovarači će morati da razmotre bezbjednosne garancije, mogućnost prisustva stranih trupa i buduće odnose Rusije i NATO-a.

Dodatnu neizvjesnost stvara nastavak borbi na frontu. Kako navodi AP, žestoki sukobi nastavljeni su duž linije fronta duge oko 1.200 kilometara, dok su obje strane intenzivirale napade dronovima i raketama velikog dometa.

Rusija je pojačala i napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, što dodatno otežava položaj Kijeva. Predstojeći razgovori zato će biti ne samo pokušaj pronalaženja formule za prekid rata, već i test odnosa između Vašingtona, Moskve, Kijeva i evropskih prijestonica.