Svake godine ista priča. Hladniji dani sa sobom donose i drastično zagađeniji vazduh. U Sarajevu je jutros izmjeren indeks kvaliteta vazduha u nivou 166, što ga je svrstalo među četiri najzagađenija grada u svijetu iza pakistanskog Lahorea, mongolskog Ulanbatora i Kalkute u Indiji, podaci su objavljeni na svjetskoj platformi "IQ Air". Posljedice su mnogobrojne, posebno na zdravlje ljudi.
ADVERTISEMENT
"Činjenica da smo mi zemlja koja je na prilično poražavajućoj poziciji kada je u pitanju broj smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha, Svjetska zdravstvena organizacija je dala te vrste podataka. Čak su nas svrstali u pet najugroženijih zemalja sa tog aspekta", kaže Petar Gvero, šef Katedre za termodinamiku na Mašinskom fakultetu u Banjaluci.
Današnji podaci govore da plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i stariji, moraju izbjegavati bilo kakve aktivnosti tokom boravka vani. Međutim, dugotrajna izloženost nezdravom vazduhu dovodi do porasta sistemskih bolesti, upozoravaju ljekari. Napominju i da struka ne posvećuje dovoljno pažnje aerozagađenju.
"Sve imamo više mlađe populacije koji oboljevaju od ospstruktivnih bolesti pluća koji u konačnici, vi ako ostajete na mjestu gdje taj izvor zagađenja postoji, a ja ne znam konkretno u BiH da nema nijedno mjesto sa čistim zrakom kad govorimo o urbanim sredinama, ta opstrukcija pluća postaje trajna. Vi ako imate dijete koje ima opstrukciju , reći ćemo da ima astmu i nastavi živjeti recimo u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli, kada to dijete bude imalo 50 godina, kada bude bilo radno aktivno, vi ćete imati invalida koji neće moći disati. Nema tog lijeka koji će nama moći pomoći da se popravi trajna šteta koja postoji", ističe Lina Rayan Duranović, specijalista pulmolog.
Budući da se domaćinstva u velikom broju griju na ugalj i drvo, gradovi se doslovno guše u smogu. Individualna ložišta, loše urbanističko planiranje i gradnja visokih zgrada dodatno pogoršavaju ovaj problem godinama unazad uz ogroman broj starih automobila. Problem su kratkoročna a ne sistemska rješenja, kažu iz Centra za životnu sredinu.
"Gdje su uglavnom političke odluke zasnivaju na nekom vremenskom horizontu koji je u trajanju mandata, a ne o sistemskim rješenjima za jedno funkcionisanje grada. Jedno od rješenja jeste upravo javni prevoz. Mi danas imamo situaciju gdje se gotovo 70 odsto kretanja odvija putničkim automobilima, to je zastrašujući podatak. Nama je javni prevoz ispod deset odsto", ističe Dragan Kabić, Centar za životnu sredinu Banjaluka.
Vazduh je danas nezdrav i u Visokom, gdje je izmjeren indeks kvaliteta od 198, a slijede ga Vogošća sa 185, Kakanj sa 184, Ilijaš sa 176, Zenica sa 167, te Travnik i Banjaluka sa indeksom 166, podaci su "Eko akcije". Umjereno zagađen vazduh zabilježen je u Prijedoru, Bihaću i Mostaru, dok je dobar u Trebinju i Livnu.