Bivši predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, holandski admiral Rob Bauer, izjavio je da su zapadne zemlje u pojedinim oblastima već faktički u ratu sa Rusijom, upozorivši da Evropa i dalje potcjenjuje opasnost koju predstavlja Moskva.
U intervjuu za ukrajinsku novinsku agenciju Ukrinform, na marginama događaja koji je u Briselu organizovao Kijevski bezbjednosni forum, Bauer je rekao da evropske zemlje moraju ubrzati proizvodnju naoružanja, promijeniti pristup odbrambenoj industriji i nastaviti podršku Ukrajini.
"Išao bih i korak dalje: u nekim oblastima već faktički ratujemo, na primjer u sajber prostoru i, rekao bih, u oblasti dezinformacija. U drugim oblastima, međutim, pravno nismo u ratu, jer Rusiji nije objavljen rat“, naveo je Bauer.
On je ocijenio da su mnogi Evropljani i dalje naivni kada je riječ o ruskim namjerama i da teško prihvataju činjenicu da ruski predsjednik Vladimir Putin djeluje u skladu sa sopstvenim interesima, a ne interesima ruskog naroda.
Bauer je istakao da je sporo povećavanje proizvodnje naoružanja u Evropi posljedica dugogodišnjeg smanjivanja vojnih budžeta i neizvjesnosti u vezi sa državnim narudžbinama. Zbog toga je, kako je naveo, potrebno uspostaviti dugoročno partnerstvo vlada, oružanih snaga i proizvođača.
Posebno je ukazao na iskustva Ukrajine, koja uprkos ograničenim resursima brzo razvija nove vojne kapacitete i prilagođava se savremenom ratovanju, naročito u oblasti bespilotnih letjelica. Ocijenio je da NATO i evropske zemlje još nisu dovoljno iskoristili ta iskustva.
Govoreći o mogućnosti ruskog napada na neku od članica NATO-a, Bauer je rekao da su regionalni odbrambeni planovi Alijanse adekvatni i da bi u takvom slučaju bile angažovane vazdušne i pomorske snage, uz precizne udare velikog dometa po ruskoj teritoriji.
On je dodao da je, u poređenju sa situacijom od prije pet godina, značajno unaprijeđena pripremljenost snaga koje bi branile savezničke teritorije, te da članice NATO-a imaju usaglašene planove za reagovanje na potencijalnu rusku prijetnju.
Bauer je ocijenio da bi pravedno rješenje rata u Ukrajini moralo da obezbijedi suverenitet te zemlje, pravo da samostalno bira saveze i mogućnost održavanja snažnih oružanih snaga.
"Svi ruski zahtjevi da Ukrajina ne smije da ima snažne oružane snage neprihvatljivi su“, poručio je.
Prema njegovim riječima, teritorijalni ustupci mogli bi eventualno biti dio rješenja, ali samo uz očuvanje ukrajinskog suvereniteta i efikasne bezbjednosne mehanizme. To bi moglo podrazumijevati prihvatanje činjenice da Ukrajina trenutno ne kontroliše određene teritorije, bez njihovog pravnog priznavanja kao dijela Rusije.
Govoreći o bezbjednosnim garancijama, Bauer je ocijenio da je, imajući u vidu iskustvo sa Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine, teško zamisliti prihvatljivo rješenje koje ne bi bilo što bliže kolektivnoj odbrani predviđenoj članom 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
Dodao je da Ukrajina treba da postane sastavni dio evropske bezbjednosti i prije eventualnog članstva u NATO-u i Evropskoj uniji.