Građani Izraela glasali su na vanrednim parlamentarnim izborima koje je obilježila rekordna izlaznost od čak 77,7 odsto. Uprkos masovnom odzivu birača, prema preliminarnim rezultatima, ubjedljivog pobjednika i dalje nema. Politička scena se ponovo suočava sa neizvjesnošću, jer ni koalicija dosadašnjeg premijera Benjamina Netanyahua, niti glavni opozicioni savez koji predvodi Gadi Eisenkot, nisu uspjeli da obezbijede jasnu većinu u parlamentu. Svoje glasačko pravo iskoristilo je gotovo 5,7 miliona građana, što je apsolutno najveća izlaznost na izborima u ovoj zemlji još od 1999. godine.
ADVERTISEMENT
Prema podacima izborne komisije, nakon što su prebrojani glasovi iz oko 60 odsto glasačkih kutija, desničarska koalicija okupljena oko Benjamina Netanyahua obezbijedila je 55 do 57 mjesta u Knesetu. S druge strane, opozicioni blok Gadija Eisenkota osvojio je između 47 i 49 mandata.
Za formiranje većine u nacionalnom parlamentu, koji broji 120 poslaničkih mjesta, neophodan je tačno 61 mandat. Zato Netanyahuovom bloku nedostaje još nekoliko ključnih mjesta za stabilnu vladu, zbog čega analitičari ističu da je zemlja ponovo upala u složenu pat poziciju. Za to vrijeme, manje stranke vode grčevitu borbu za prelazak izbornog cenzusa od 3,25 odsto.
Uloga arapskih stranaka na izborima
Posebnu pažnju na ovogodišnjim izborima privukla je visoka izlaznost među arapskim građanima Izraela. Prema trenutnim projekcijama, pretežno arapske stranke, među kojima su Zajednička lista i stranka Raam, uspjeće da obezbijede čak 16 mjesta u Knesetu.
Zbog ovakvog rezultata, ove političke opcije bi mogle postati važan dio postizborne računice.
Međutim, situacija je zakomplikovana time da su i Netanyahu i Eisenkot ranije odlučno odbacili mogućnost bilo kakve saradnje sa arapskim strankama, što drastično sužava pregovarački prostor, piše Euronews Srbija.
Oštre poruke lidera i podrška Trumpa
Benjamin Netanyahu se tokom izborne noći oštro obrušio na arapske stranke, poručivši pristalicama da je zabranjeno ugroziti Izrael koalicijom sa "anticionističkim partijama". Naglasio je da desni blok ima jasnu većinu u jevrejskoj javnosti i da Izrael ima istorijsku šansu da, zajedno sa Donaldom Trumpom, "jednom za svagda ukloni iransku pretnju".
Na društvenoj mreži "Truth Social" oglasio se i sam Trump, ocijenivši da je njegova javna podrška direktno uticala na bolji izborni rezultat premijera.
Sa druge strane, Gadi Eisenkot je pred svojim glasačima održao govor i naglasio da je ovo istorijski trenutak. Izjavio je da su Izraelci izašli na referendum i glasali za promjene, dodajući da je "propala koalicija izgubila povjerenje naroda" i da izraelska javnost ne želi nastavak Netanyahuovog mandata.
Prebrojavanje "duplih koverata" i vojska
Proces prebrojavanja glasova u Izraelu tradicionalno se odvija znatno sporije u odnosu na druge države. Posebnu neizvjesnost u proces unose takozvane duple koverte. Radi se o glasovima vojnih lica, diplomata, zatvorenika i pacijenata. Ovi glasovi se naknadno obrađuju, a za završetak je ponekad potrebno i do 48 sati zbog specifičnih logističkih izazova.
Glasački listići pristižu sa udaljenih lokacija, uključujući vojne frontove u Libanu i Pojasu Gaze.
Ove godine zabilježena je visoka izlaznost u vojsci - preko 79 odsto glasača u uniformama iskoristilo je svoje građansko pravo. Upravo će "duple koverte" imati presudan uticaj na konačan izborni rezultat.
Kompleksna procedura formiranja nove vlade
Budući da nijedan politički blok trenutno ne može samostalno da formira većinsku vladu, Izrael ulazi u dug period konsultacija i pregovora. Zvanični i konačni rezultati ovih izbora biće objavljeni 4. novembra.
Prema izraelskom zakonu, predsjednik države Isaac Herzog obaviće sastanke sa predstavnicima svih stranaka najkasnije do 11. novembra. Nakon iscrpnih konsultacija, predsjednik će povjeriti zvaničan mandat onom političaru za koga procijeni da ima najveće šanse da obezbijedi parlamentarnu većinu.
Izabrani mandatar ima na raspolaganju tačno 28 dana da uspješno formira vladu. Ukoliko mu bude potrebno još vremena, predsjednik Herzog može da odobri produženje za 14 dana. Ako mandatar ipak ne uspije, mandat se vraća predsjedniku na novi trodnevni krug. Ukoliko se u međuvremenu pojavi 61 poslanik Kneseta koji predloži novog kandidata, on će dobiti svega 14 dana da okupi kabinet.
Ako niko ne obezbijedi većinu, slijedi raspuštanje parlamenta.