Njemačka je postigla sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o kupovini krstarećih raketa srednjeg dometa Tomahawk, izjavio je u četvrtak kancelar Friedrich Merz.
ADVERTISEMENT
Sporazum je postignut na samitu NATO-a u Ankari, koji je održan u utorak i srijedu ove sedmice, rekao je Merz donjem domu njemačkog parlamenta.
“Takođe smo se dogovorili s američkom vladom na marginama sastanka NATO-a u Ankari da ćemo nabaviti američke rakete Tomahawk i postaviti ih u Njemačkoj”, rekao je kancelar.
“Time zatvaramo važnu stratešku prazninu u našoj odbrani”, dodao je.
Merz je rekao da će Njemačka takođe "raditi na razvoju vlastitih evropskih sistema i njihovom postavljanju u Evropi".
Američki predsjednik Donald Trump je prethodno odbacio plan dogovoren 2024. godine pod njegovim prethodnikom Joeom Bidenom o postavljanju Tomahawka u Njemačkoj do 2026. godine.
Berlin je od tada pokušavao uvjeriti Vašington da umjesto toga dozvoli kupovinu raketa, koje imaju domet do 2.500 kilometara.
Njemačko Ministarstvo odbrane je 2024. godine iznijelo svoju namjeru da koristi rakete Tomahawk kako bi se suprotstavilo prijetnji iz Moskve, napominjući da je Rusija u enklavi Kalinjingrad koja graniči s Litvanijom i Poljskom postavila rakete Iskander sposobne za nuklearno oružje i borbene avione opremljene hipersoničnim raketama. Rusija je takođe planirala postaviti nuklearno oružje u Bjelorusiji, saopštilo je ministarstvo.
Moskva je udaljena 1.600 kilometara zračne linije od Berlina, što znači da bi rakete Tomahawk mogle dosegnuti duboko u rusku teritoriju iz Njemačke.
Evropske zemlje NATO-a trenutno ne posjeduju vlastito oružje srednjeg dometa. Nekoliko saveznika namjerava nabaviti sisteme naoružanja za precizne udare dugog dometa kroz projekat Evropski pristup udaru dugog dometa (ELSA), koji je pokrenut na samitu NATO-a u Washingtonu 2024. godine.
Pod ovim zajedničkim okriljem, neki evropski saveznici NATO-a namjeravaju razviti vlastitu krstareću raketu dometa većeg od 2.000 kilometara.
Njemačko Ministarstvo odbrane je prošle godine saopćilo da je rad na ovoj novoj sposobnosti za oružje dugog dometa započeo.
Balističke rakete i krstareće rakete kopnenog bazanja s dometom između 500 i 5.500 kilometara bile su zabranjene Ugovorom o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza iz 1987. godine.
SAD i evropske države članice NATO-a optužile su Rusiju za kršenje INF Ugovora razvojem nove krstareće rakete srednjeg dometa kopnenog bazanja tipa 9M729, sposobne za nošenje nuklearnog oružja. SAD su se 2019. godine potom povukle iz INF Ugovora.