Posljedice krize na Bliskom istoku već gure još milione ljudi u glad u nekim od najranjivijih zemalja svijeta, upozorio je u petak Svjetski program za hranu (WFP).
ADVERTISEMENT
U novom izvještaju, WFP navodi da se dodatnih 2,5 miliona ljudi u Somaliji, 1,3 miliona u Šri Lanki i 2,3 miliona u Afganistanu bori da zadovolji osnovne potrebe za hranom i da su, u nekim slučajevima, gurnuti u akutnu glad kao rezultat ove krize.
Ovi nalazi dolaze tri mjeseca nakon što je WFP upozorio da bi 45 miliona ljudi širom svijeta moglo zapasti u akutnu nesigurnost hrane ukoliko se sukob nastavi, a cijene nafte ostanu povišene.
„Upozorili smo da bi ova kriza mogla gurnuti još milione ljudi u glad; sada gledamo kako se to dešava u stvarnom vremenu“, rekao je Jean-Martin Bauer, direktor WFP-ove Službe za analizu sigurnosti hrane i ishrane.
Prema izvještaju, zemlje koje se već suočavaju sa sukobima, klimatskim šokovima i ekonomskim poteškoćama spadaju među najizloženije jer troškovi goriva, vještačkog đubriva, hrane i humanitarni troškovi nastavljaju rasti.
U Somaliji, skoro 60 posto domaćinstava moglo bi biti nesposobno da zadovolji osnovne potrebe u 2026. godini, što je porast u odnosu na 47 posto godinu dana ranije. Ova nacija na Rogu Afrike izuzetno je izložena globalnim cjenovnim šokovima, s obzirom na to da uvozi svu svoju naftu i 90% svojih žitarica, navodi se u izvještaju.
U Šri Lanki, WFP navodi da zemlja ostaje ranjiva dok se oporavlja od dugotrajne ekonomske krize. Ona se oslanja na Bliski istok za 63 posto svojih zaliha energije, dok je 44 posto doznaka iz inostranstva i 45 posto izvoza čaja povezano sa zemljama Zaljeva, što izlaže domaćinstva i radnike šokovima u cijenama energije, trgovini i prihodima. Rastući troškovi hrane, goriva i vještačkog đubriva dodatno opterećuju kućne budžete.
U Afganistanu, gdje je 13,8 miliona ljudi već bilo nesigurno u pogledu hrane prije najnovije krize, izloženost je pojačana snažnim ekonomskim vezama sa susjednim Iranom, na koji otpada 60 posto afganistanskog izvoza i 50 posto uvoza.
WFP je upozorio da će se efekti vjerovatno intenzivirati čak i ako se kriza na Bliskom istoku smiri, jer se poljoprivrednici suočavaju sa sezonama sjetve koje su obilježene nestašicom vještačkog đubriva i visokim troškovima goriva, što bi moglo smanjiti žetve i podići cijene hrane.
Agencija je također saopštila da se suočava s rastućim operativnim troškovima i nedostatkom sredstava, procjenjujući da će ove godine pomoći 1,5 miliona ljudi manje nego što je prvobitno planirano.
Ukoliko se kriza nastavi, više od 9 miliona ljudi moglo bi izgubiti humanitarnu pomoć, upozoreno je iz ove agencije.